Branitelj optuženog, advokat Gavrilo Gunjak predočio je Sudskom vijeću više dokumenata koji su, prema njegovim riječima, bitni za utvrđivanje činjeničnog stanja u ovom predmetu.
Među ostalim, Gunjak je prezentirao naredbu komande 1. pješadijske ilidžanske brigade VRS-a od 13. oktobra 1992. godine o postavljenju optuženog za komandira čete, osporavajući na taj način tužbene navode da je njegov branjenik u inkriminiranom periodu april - septembar 1992. godine bio na toj dužnosti.
Odbrana je, istovremeno, predočila niz naredbi, odluka i upozorenja iz aprila 1992., koje je donio Krizni štab tadašnje srpske općine Ilidža, a potpisao njegov predsjednik Nedjeljko Prstojević, te geogradsku kartu područja Dogloda za koje odbrana smatra da do kraja septembra 1992. nije bilo u sastavu te općine.
Istim povodom, u sudki spis je uložena i Zapovijed Gradskog stožera HVO-a Sarajevo - Stup, uz braniteljevu tvrdnju kako su Doglodi u inkriminiranom periodu bili "tampon zona" pod kontrolom HVO-a i Teritorijalne odbrane (TO).
Zastupnica optužbe, tužiteljica Aida Ćatović predložila je da se na naredno ročište pozove sudski vještak medicinske struke dr. Hamza Žujo kako bi se izjasnio u vezi s nalazima DNK-a analize posmrtnih ostataka žrtava koje se navode u optužnici.
Kao dodatni dokaz optužba je uložila i odgovarajući akt Ministarstva pravde BiH u vezi s međunarodnom pravnom pomoći, a što se odnosi na zamolnicu hrvatskog Interpola - Ureda u Zagrebu kojom se nastoji ishoditi informacija o tome vodi li se krivični postupak protiv optuženog Borislava Berjana.
Tužiteljica Ćatović upozorila je, također, kako je ranije saslušana svjedokinja Janja Mađura u telefonskom razgovoru obavijestila o prijetnjama koje su joj upućene nakon izjave date u sudnici.
Nakon ovog upozorenja, reagirao je advokat Gunjak, navodeći kako te prijetnje nisu upućene od porodice Berjan, te uz opasku kako bi one (prijetnje), da se to htjelo, bile upućene prije davanja iskaza spomenute svjedokinje.
Optužnica Berjana tereti da je tokom rata u BiH od aprila 1992. do kraja 1993., provodeći politiku SDS-a i srpske općine Ilidža u stvaranju etnički čistih prostora, sudjelovao u naoružavanju srpskog stanovništva u naselju Doglodi od kojih je formirao oružanu vojnu formaciju - četu u sastavu 1. pješadijske ilidžanske brigade.
Također se tereti za nezakonito formiranje radnog voda od preostalog stanovništva hrvatske nacionalnosti.
Među ostalim, Berjan je navodno komandovao jedinicom u oružanom upadu na nebranjena područja naselja Dogloda i Bara i na nesrpsko stanovništvo ovih naselja, a koja su odranije bila u okruženju srpskih oružanih formacija.
Naredno ročište u ovom predmetu zakazano je za 7. septembar.
