{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Naser Orić: Nema dilema da je počinjen genocid

A
29.6.2012. u 15:48
11
0
Naser Orić: Nema dilema da je počinjen genocid
11
Naser Orić: Nema dilema da je počinjen genocid
Naser Orić
Ratni komandant Armije BiH u Srebrenici Naser Orić zatečen je jučerašnjom presudom Sudskog vijeća Haškog tribunala prema kojoj nema dovoljno dokaza da su srpske, agresorske, snage pod vodstvom Radovana Karadžića izvršile genocid u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
No, bez obzira na odluku Sudskog vijeća kojim predsjedava sudija O-Gon Kvon, Orić, ipak, vjeruje u Haški tribunal, pravičnost suđenja, te da će se, na kraju, greške biti ispravljene. Vjeruje kako je moguće da su po srijedi "poseban plan i strategije". U svakom slučaju, na kraju, očekuje ispravnu i zakonitu odluku u slučaju Radovana Karadžića. Jer, sve sudije moraju braniti pravičnost Haškog tribunala.

Kada je u pitanju genocid u drugim bh. gradovima, osim Srebrenice, tvrdi da se on nesporno dogodio.

"Za pravnike i sudije nema nikakvih dilema da je počinjen genocid i u drugim bh. gradovima, posebno onim u Podrinju. Samo je stvar političke prirode da li to neko želi da prizna ili ne. A to je druga stvar. S pravne strane gledajući, nema se tu šta pričati", kazao je Orić za agenciju Anadolija (AA).

Važno je znati, napominje on, da je izvršenje genocida bio dugotrajan proces.

"Genocid nije učinjen samo 1995. godine u Srebrenici. Genocid je trajao od 1992. godine. Samo te 1992. godine je preko 3.500 Bošnjaka poginulo u srednjem Podrinju. U osnovnoj školi "Vuk Karadžić" u Bratuncu je, recimo, ubijeno 60 ljudi, oko 70 ljudi je ubijeno u Glogovoj kod Bratunca. Donesene su presude u predmetu Miroslava Deronjića, gdje je on priznao te zločine. To su pokazatelji da se usporeni genocid odvijao od 1992. do 1995. godine kada je genocid eskalirao u Srebrenici", objašnjava Orić.

Upitan da prokomentira stavove kako je posljednja odluka Haškog tribunala rezultat nastojanja međunarodne zajednice da izađe u susret Srbiji, čija bi odgovornost, presuđivanjem Karadžića za genocid, bila neupitna, Orić kaže:

"Što se tiče odgovornosti Srbije za genocid, prije ili kasnije će se potvrditi da je ona učestvovala u tome. Kroz razne presude Haškog tribunala i presude sudova na nižim razinama, to je već očigledno. Drugo, ko je potpisao Dejtonski sporazum? Nije potpisao predsjednik Republike Srpske, već predsjednik Srbije. To je osnovno pitanje. Neka mi neko odgovori zašto je to uradio predsjednik tadašnje SR Jugoslavije Slobodan Milošević, ako Srbija nije imala veze sa s agresijom na BiH", ističe Orić za AA.

Sa Bošnjacima Podrinja je, kako veli, bio i bit će do kraja svog života.

"No, u svemu ovome ima grešaka koje su i do nas. Indolentnim ponašanjem prema svemu što se tamo desilo, ne možemo očekivati ništa bolje. Ne možemo očekivati da nam drugi rješavaju pitanja ako se sami ne uhvatimo u koštac s njima", stava je Orić.

Pretresno vijeće Haškog tribunala djelomično je jučer prihvatilo Karadžićev zahtjev po pravilu 98 bis i donijelo oslobađajuću presudu po tački 1. optužnice, koja je bivšeg predsjednika Republike Srpske teretila za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina.

Drugi zahtjevi optuženog su odbijeni, tako da Karadžiću ostaje da izvodi svoje dokaze po ostalih 10 tačaka optužnice, uključujući i onu koja ga tereti za genocid u Srebrenici.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: