Kafilerija kao radna jedinica već 50 godina postoji pri KJKP preduzeću „Rad“. Ona se bavila hvatanjem i eutanazijom pasa lutalica. Međutim, u junu ove godine nakon što su dobili rješenje da svoje aktivnosti usklade sa novim zakonom, kojim ne smiju ubijati životinje, kafilerija ne može obavljati svoje dužnosti.
"Trenutno obavljamo aktivnosti samo po pozivu veterinarskog inspektora. To su pojedinačni slučajevi odnosno kada postoji opasnost da će neki pas napasti građane ili kada je u pitanju bjesnilo. U posljednje vrijeme smo imali i slučajeve bjesnila“, kazao je Ahmed Đipa, portparol JKP "Rad“, dodavši da se što prije nešto treba poduzeti inače će građani Kantona Sarajevo doista imati problem.
Prema riječima Đipe, prema zakonu moraju se formirati higijenski servisi koji bi vršili hvatanje pasa, a kojih još uvijek nema i koji bi radili kastraciju, te pse dalje prevozili u prihvatilišta gdje bi psi bili smješteni, hranjeni..., dok ne budu usvojeni. Međutim, još uvijek nisu formirana ni prihvatilišta.
Kafilerija je prije novog zakona godišnje eutanizirala između 6.000 i 7.000 pasa lutalica.
Najstariji azil za pse smješten u Tuzli
Na području općine Tuzla azil, pak, postoji već osam godina i u njemu se trenutno nalazi oko 300 pasa.
Ovaj azil tuzlanska općina pomaže sa 600 KM mjesečno, te sa nabavljanjem drva i vode. Također, psi se mogu besplatno sterilizirati u veterinarskim stanicama.
Prema riječima Nevenke Šabić, predsjednice i osnivačice tuzlanskog udruženja "Opstanak“, koje se brine o napuštenim i psima lutalicama, u ovom azilu problem će nastati ako budu morali seliti.
"Općina je već najavila naše dislociranje i ne znamo kuda ćemo. Mi smo našli donatora koji nam je htio izgraditi objekat ali nemamo građevinsku dozvolu. Ali, vjerovatno će se već nešto riješiti. Kakva je situacija u drugim, tuzlanska Općina opet posvećuje pažnju ovom problemu“, kazala je Šabićeva.
Prema njenim riječima mnogi problemi sa napuštenim i psima lutalicama bi se riješili kada bi građani bilo odgovorniji, te donošenjem podzakonskih akata kojim bi se novčano kažnjavali građani koji, kada se zasite psa, jednostavno ga puste na ulicu. Također, osobe koje se bave uzgajanjem pasa trebale bi plaćati državi porez, te bi onda bilo novca i za azile.
Veliki problem, prema riječima Šabićeve, predstavlja i needukovanost stanovništva, te se psi ne sterilizuju.
Azile grade općine Foča i Bratunac
Općina Foča je, također, donijela odluku o finansiranju izgradnje azila za pse u naselju Filipovići.
Kako saznajemo u fočanskoj Općini, azil može primiti 40 pasa, a na objektu je ostalo je samo da se priključe struja i voda. I taj problem će se riješiti u narednih nekoliko dana. Nadzor nad azilom i brigu o psima vodit će fočanska Veterinarska stanica.
I Općina Bratunac izdvojila je oko 40.000 KM za adaptaciju i uređenje napuštenog prostora bivše bratunačke "Zemljoradničke zadruge“, a koja će se koristiti kao azil za pse lutalice.
Prema riječima načelnika Nedeljka Mlađenovića, Općina je formirala higijensku službu koja će u saradnji s Veterinarskom stanicom iz ovog mjesta, hvatati pse lutalice, uklanjati ih s ulica, smještati ih u azil i brinuti o njima.
Općina je uputila poziv i građanima da se uključe u ovu akciju, koja ovih dana počinje i obećala naknadu za svakog uhvaćenog psa lutalicu.
Bratunačke ulice su opsjednute psima lutalicama koji su se premnožili, a u posljednjih pola mjeseca počeli su napadati ljude i ujeli su sedam osoba od kojih petoro djece.
Glavni grad i dalje nema azila
"Svi su krenuli sa osnivanjem azila, samo se u Sarajevu, koji je glavni grad BiH, još uvijek ništa nije uradilo. Primjeri Tuzle, Bratunca i Foče pokazuju da su načelnici općina svjesni zakona i poduzeli su mjere da se riješi problem smještaja napuštenih i pasa lutalica. Oni su uradili ono što smo mi predložili sarajevskim nadležnim institucijama, a to je da se postojeći objekti prilagode ovim namjenama, makar na određeni period dok se ne riješi problem masovne sterilizacije“, kazao je u izjavi za Sarajevo-x.com Velimir Ivanišević, osnivač Udruženja za sprečavanje okrutnosti nad životinjama "SOS“.
Prema njegovim riječima u šinteraju se odmah može napraviti azil jer postoji objekat, prostor, potrebna mehanizacija i budžetska sredstava.
"Iz budžeta su dobili 700. 000 KM, i pitam se na šta su ih utrošili. Ne daj Bože bjesnila kod pasa u Sarajevu. Mi bi svi bili zatvoreni u kućama koliko je bjesnilo opasno“, kazao je Ivanišević, dodavši da su do sada bila dva slučaju bjesnila i to prije dva mjeseca u Hadžićima. Ti psi su ubijeni.
"Sarajevo je prije nekoliko godina imalo priliku da riješi ovaj problem. Naime, izgradnja centra za nezbrinute životinje je 2000. godine ušla u regulacioni plan razvoja Kantona Sarajevo i taj plan je Skupština KS usvojila. Međutim, Gradska uprava 2002. godina ukinula je urbanističku saglasnost iz ko zna kojih razloga“, dodao je na kraju razgovora Ivanišević.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
