{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Nakon vizne liberalizacije novi sigurnosni izazovi"

S
24.11.2010. u 17:18
0
1
"Nakon vizne liberalizacije novi sigurnosni izazovi"
0
"Nakon vizne liberalizacije novi sigurnosni izazovi"
Sadik Ahmetović
Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović izjavio je u Briselu da je nakon ispunjavanja uslova za viznu liberalizaciju pred BiH sada rad na dostizanju daljih standarda u oblasti sigurnosti kako bi zemlja spremno dočekala status kandidata za EU i dalji napredak u integracijama.
Ahmetović je novinarima u Briselu, gdje je završen dvodnevni godišnji sastanak ministara unutrašnjih poslova zapadnog Balkana i EU, ocijenio da je saradnja između policija u regionu veoma dobra.

Na sastanku se raspravljalo o saradnji u oblasti unutrašnjih poslova unutar regiona, regiona s EU, kao i svake zemlje regiona sa EU. Na dnevnom redu je bilo i stanje u državama regiona nakon vizne liberalizacije, kao i saradnja u borbi protiv organizovanog kriminala.

"U posljednja tri mjeseca potpisani su važni ugovori sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom na polju policijske saradnje. To će doprinijeti efikasnijem suprotstavljanju organizovanom kriminalu i drugim sigurnosnim izazovima", rekao je Ahmetović.

Evropska strana pohvalila je saradnju policija regiona, ali traži stalno unapređenje sigurnosnog sektora kako bi se dodatno poboljšala borba protiv organizovanog kriminala i smanjio priliv ilegalnih imigranata u Evropsku uniju.

Belgijski ministar pravosuđa Stefaan De Clerck, čija zemlja predsjedava Evropskom unijom do Nove godine, rekao je na konferenciji za novinare da će EU insistirati da zakoni doneseni u okviru postizanja standarda vizne liberalizacije budu i provedeni, kako ne bi ostali samo na papiru.

Ministar De Clerck je, također, ukazao na problem zaštite podataka. Naime, u okviru saradnje, policije zemalja trebalo bi da daju razne podatke o traženim licima, ali u svakoj zemlji zakoni drugačije određuju koji se podaci mogu dati stranim državama, a koji ne.

Belgijski ministar pozvao je na puno veću saradnju regiona sa tri evropske agencije koje se bave ovom problematikom, a to su Frontex, Europol i Eurojust.

U detaljnijoj informaciji koju je novinarima dao jedan belgijski diplomata, rečeno je da Europol i Eurojust imaju baze podataka o akterima kriminalnih aktivnosti, a kako je kriminal iz regiona povezan sa evropskim, ta je saradnja izuzetno važna.

On je dodao da je trafiking žena preko regiona smanjen, ali da je povećan ilegalni saobraćaj radne snage koji preko regiona dolaze u EU.

Na naše pitanje da li je moguće da se BiH i Albaniji ili nekoj drugoj zemlji iz regiona "skine" bezvizni režim, i da se zemlja vrati na crnu šengensku listu, belgijski diplomata rekao je da to ne dolazi u obzir.

"O tome se zaista ni ne razmišlja. Razmišlja se samo kako da riješimo probleme", rekao je ovaj diplomata na marginama ovog skupa.

U odvojenom razgovoru sa jednim drugim evropskim diplomatom, Srna je saznala da je jedan od najvećih razloga za zabrinutost u EU što za sada nije uspostavljen mehanizam monitoringa, koji je jedan od uslova za dobijanje bezviznog režima.

"Naveli smo monitoring kao uslov, a uopšte ga nemamo. Kada 15. decembra dođe do liberalizacije viznog režima za BiH i Albaniju, nećemo imati monitoring", rekao je diplomata.

Cilj monitoringa jeste da se tromjesečna turistička viza ne zloupotrebljava, odnosno da se u EU bitno ne poveća broj tražilaca azila i zaposlenja. Ni EU nema nikakav mehanizam za analizu, odnosno monitoring, osim da prebrojava tražioce azila i one koji su se zaposlili, a došli su iz regiona na turističku vizu.

"Sad je glavno pitanje šta bi monitoring trebao biti i ko bi ga trebao provoditi", rekao je diplomata.

Posljednjih mjeseci najviše problema imale su Švedska i Srbija, jer je u Švedsku ušao najveći broj tražitelja azila iz Srbije, a ta evropska zemlja tražila je od Beograda da učini svoj apsolutni maksimum da spriječi taj fenomen, saznaje Srna od visokog srpskog izvora.

Upitan za komentar, ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić naglasio je da je Srbija pojačala kontrolu na svojim granicama, ali da to očekuje i na granicama ulaska u šengenski prostor.

On je podvukao da su većina lažnih azilanata iz Srbije Romi i Albanci sa juga zemlje i dodao da je Srbija spremna za njihovu readmisiju, odnosno povratak u zemlju.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: