Nešto manje zagađenja bilo je s hromom i kadnijem.
"Mikrolokalitet Ljubatovići, u općini Maglaj, zagađen je živom i arsenom, zatim mikrolokalitet Rika (skela) u općini Jajce je zagađen samo živom, dok su arsenom još zagađeni mikrolokaliteti Gromiljak u općini Kiseljak i i Orahovica u općini Žepče", kazao je Bukalo.
Dodao je da je na ovim mikrolokalitetima u ove četiri općine predložena zabrana za daljne korištenje zemljišta, gdje je utvrđena kontaminacija živom i arsenom dok se ne provedu dodatna istraživanja.
Zbog toga su ekipe Federalnog zavoda za agropedologiju već poslane na teren da detaljno izvrše daljna istraživanja.
Također, u odnosu na ukupne i pristupačne oblike teških metala, istakao je Bukalo, da se dozvoljava ograničena sjetva usjeva, odnosno samo kulture koje manje usvajaju teške metale, kao što su kukuruz za zrno, paradajiz, paprika, grah, grašak, patlidžan, dinja, košpičavo voće, kupine, jagode, celer na područjima gdje je utvrđen povećan nivo zagađenja niklom, kadnijem i hromom.
Ovom prilikom, podsjetio je da je Federalni zavod za agropedologiju radeći nulto stanje monitoringa u Federaciji od 2008. do 2010. godine došao do rezultata da se 10 posto područja Federacije BiH može smatrati onečišćenim ili zagađenim, a da je na 60 posto područja utvrđen prekogranični nivo nikla, čije su se vrijednosti kretale i do 1.900 miligrama po kilogramu.
"Ovaj materijal koji je voda nosila erozijom je nanesen na poplavljena područja", navodi Bukalo.
Zakon o poljoprivrednom zemljištvu je definirao Pravilnik o štetnim i opasnim materijama, u kojem su dati normativi za granične vrijednosti za teške metale. Tako je granična vrijednost za nikl 50 miligrama po kilogramu. Ovaj nikl je litološkog porijekla i u prirodi ga ima u serpetinskoj seriji u centralnom dijelu BiH.
Federalna vlada ove sedmice prihvatila je Informaciju Federalnog zavoda za agropedologiju o monitoringu tla na poplavljenim područjima u FBiH, te ga zadužila da tamo gdje je utvrđen visoki sadržaj teških metala u poljoprivrednom zemljištu, izvrši dodatna detaljna istraživanja i u optimalnom roku predloži adekvatne mjere prevencije i dekontaminacije zemljišta.
"Mislim da bi trebalo trajnim praćenjem možda narednih pet godina da utvrdimo koji je nivo zagađenja, ima li kakvih promjena i slično", kaže Bukalo.
Zavod je, također, dužan da pruži pomoć općinama i kantonima prilikom izrade programa sanacije, reklasiranja i bonitiranja poljoprivrednog zemljišta, te izrade projekata rekultivacije i remedijacije zemljišta.
Zavod je izradio Program hitnih mjera sanacije poplavljenog poljoprivrednog zemljišta u Federaciji BiH, dostavio ga Federalnom štabu civilne zaštite i Federalnoj upravi civilne zaštite i obavijestio sve općine u poplavljenim područjima o poduzimanju hitnih mjera sanacije poplavljenog poljoprivrednog zemljišta, s preporukama poljoprivrednim proizvođačima.
"Ekipe Zavoda su upućene na područja Unsko-sanskog, Posavskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Srednjobosanskog i Sarajevskog kantona u područja gdje su bile poplave", rekao je u razgovoru za Agenciju FENA Esad Bukalo, direktor Federalnog zavoda za agropedologiju.
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
