To je 60 posto od ukupno odobrenih sredstava za Bosnu i Hercegovinu (9.200.000 eura). Rok otplate je do 20 godina, s grejs periodom do pet godina.
Prije glasanja Doma (61 za, četiri protiv i 12 suzdržanih poslanika), rasprava o ovom zaduženju bila je na momente burna.
Po njenom završetku je predsjedavajući Fehim Škaljić najavio da će u novembru biti održana posebna, tematska sjednica o stanju u zdravstvu Federacije.
Nekoliko poslanika iz različitih stranaka, protiveći se tokom rasprave, kazalo je da je riječ o ko zna kojem zaduženju Federacije BiH za zdravstveni sektor a da uprkos tome, u tom segmentu malo šta funkcionira dobro.
"I pored toliko ranije uloženog kreditnog novca u zdravstvo, dešava se da pacijenti sebi moraju kupiti infuziju da bi je primili", izjavila je, između ostalog, poslanica Aida Čikić te pozvala kolege u Parlamentu da ne podrže novo zaduženje.
Predrag Kožul je kazao da mu se svaki put "trese ruka" kad se u Parlamentu glasa o sličnim projektima.
Više poslanika iz različitih stranaka, ljekara po profesiji, repliciralo je kolegici Čikić. Braco Jurišić je njenu diskusiju nazvao atakom na zdravstvo i dodao da zaduženja za druge sektore, koja također nerijetko odobrava Parlament, ne izazivaju toliko ljutnje i podozrivosti. Jurišić smatra da zdravstvo i nije loše ako se uzmu u obzir uvjeti u kojima funkcionira.
Istupu Aide Čikić usprotivila se i poslanica Selma Jakupović te pozvala kolegicu "da ne vrijeđa".
S druge strane, poslanik Nihad Alikadić, koji nije ljekar, zahvalio je kolegama Čikić i Kožul te drugima koji nisu bili oduševljeni najavljenom odlukom.
Predloženu odluku o zaduženju poslanicima je obrazložio federalni ministar finansija Ante Krajina, a poslanica Čikić na to kazala da je obrazloženje trebalo da ponudi ministar zdravstva a ne da Krajina "zalaže svoj obraz" u Parlamentu.
Na glasove iz klupa da je ministar zdravstva trenutno bolestan, Čikić je odgovorila da je neko drugi iz njegovog ministarstva mogao obrazlagati.
Ministar finansija je, pak, između ostalog, rekao da je primarni cilj projekta na osnovu kojeg je i predloženo zaduženje, jačanje zdravstvenog sektora putem restrukturiranja i jačanja primarne zdravstvene zaštite, uvođenjem porodične medicine, kao i jačanje procesa donošenja politike putem razvoja i implementacije sistema monitoringa i evaluacije učinka zdravstvenog sektora.
Osim ovog zaduženja Federacije BiH za zdravstveni sektor, o kojem treba da se izjasni i Dom naroda, Predstavnički dom danas je prihvatio Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti u FBiH.
Svrha tog budućeg zakona će biti ostvarivanje ciljeva održivog energetskog razvoja: smanjenje negativnih utjecaja na životnu sredinu, povećanje sigurnosti snabdijevanja energijom, zadovoljenje energetskih potreba potrošača i ispunjenje međunarodnih obaveza koje je preuzela BiH, rečeno je.
