Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH obavio je raspravu o Prijedlogu zakona o praznicima BiH i neradnim danima, čiji je predlagač Vijeće ministara i kojim se, prvi put u dejtonskoj BiH, pokušavaju utvrditi praznici koji bi važili u cijeloj zemlji.
Tokom rasprave više nego o sadržaju predloženog zakona diskutovalao se o mogućnosti da 25. novembra, datum zasjedanja ZAVNOBIH-a 1943. godine, eventulno bude obilježavan kao dan državnosti BiH.
Poslanik SNSD-a Drago Kalabić istakao je da je ovaj prijedlog zakona dobio podršku oba entiteta, što je, kako je naveo, danas ignorisano od bošnjačkih poslanika.
Govoreći o mogućnosti uvođenja 25. novembra kao datuma koji bi bio dan državnosti BiH, Kalabić je istakao da su principi ZAVNOBIH-a sada više nemaju raniji smisao, jer su bili dio principa AVNOJ-a.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milorad Živković istakao da je o ovom pitanju potreban kompromis, a ne principi "sve ili ništa", te da u ovom prijedlogu zakona nema ničega uvredljivog i da ga je potrebno usvojiti, a kasnije amandmanski dorađivati.
Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović istakao je da je pitanje ovog zakona pokazalo koliko je teško doći do konsenzuza u BiH.
"Ne mogu se saglasiti da ovo nisu praznici BiH, prihvatanjem ovih datuma koji su i međunarodni oni će postati i naši. Pozivam da se amandmanima dorade nedostaci ovog prijedloga. Mi smo u pripremi prijedloga ovog zakona željeli da dođemo do zajedničkog stava, ali vidjelo se da su oni različiti, i ovo je trenutno ono u čemu se slažemo", rekao je Nović.
Poslanik PDP-a Branko Dokić istakao je da je za PDP moguće da dan državnosti jedino može biti dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma - 21. novembar, napomenuvši da 25. novembar može biti jedino obilježivan kao dan zasjedanja ZAVNOBIH-a.
Poslanik HDZ-a 1990 Vinko Zorić istakao je da je kontinuitet države potreban, ali da nije dobro da dan državnosti bude 25. novembar, dan zasjedanja ZAVNOBIH-a.
"Treba podržati načela ovog zakona u prvom čitanju, a kasnije ga je moguće amandmanski dorađivati", rekao je Zorić.
Poslanik HDZ-a 1990 Martin Raguž predložio je tokom rasprave da dan međunarodnog priznanja BiH - 6. april 1992. godine bude obilježivan kao Dan nezavisnosti BiH, a 22. maj 1992. godine - datum kada je BiH primljena u UN, kao Dan državnosti BiH.
Prijedlogom zakona o praznicima BiH i neradnim danima predviđeno je da praznici u BiH budu Nova godina - 1. i 2. januar, Prvi maj - 1. i 2. maj, Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope - 9. maj, te Dan podrške žrtvama nasilja - 26. juni.
Za pravoslavnu, katoličku, islamsku i jevrejsku religijsku zajednicu predviđeno je po pet neradnih dana za vjerske praznike.
Možda vas zanima
