Tačan broj nestalih osoba u ratu u Siriji koji traje od marta 2011. godine ne postoji, upozorio je Safi, dodavši kako procjene govore da se taj broj kreće između 13 do 30 hiljada.
“U Siriji se dešava to da ljude zatvore, presretnu na putu s posla, i potom im se gubi svaki trag”, pojasnio je Safi.
Napomenuo je i kako je Sirija prva zemlja u kojoj je vladajući režim koristio balističke granate i gas protiv vlastitog naroda.
“Još nisam čuo ni za jedan režim koji je koristio hemijsko oružje da ušutka vlastiti narod”, pojasnio je Safi.
On se osvrnuo i na vrijeme kada je Sirijom vladao otac sadašnjeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, Hafez al-Assad, kazavši da su u toj zemlji i u njegovo vrijeme trajale egzekucije, zatvaranja, nestajanja ljudi.
“Sirijski narod se pobunio kada je na vlast došao diktatorov sin, jer je on samo nastavio vladati na isti način”, pojasnio je Safi.
Objašnjavajući trenutnu situaciju u Siriji Safi je rekao kako je “to revolucija čiji je cilj sloboda”.
“Revoluciju vode mladi ljudi koji žele da budu slobodni”, kazao je Safi dodavši kako sirijski režim ubija narod jer zna da će ga svijet osuditi, ali da neće ništa poduzeti.
“Svijet ništa ne radi, ali ih pažljivo gleda”, dodao je Safi.
Direktor Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović kazao je da je BiH problem nestalih osoba praktično počela rješavati dva dana nakon otpočinjanja rata na prostorima BiH.
“Već 8. aprila.1992.godine, u okviru tadašnjeg Ministarstva odbrane BiH, formirana je komisija sa zadatkom da evidentira nestale osobe, vodi brigu o ratnim zarobljenicima, evidentira poginule i slično”, pojasnio je Mašović i dodao da nekoliko mjeseci nakon toga, Vlada RBiH preuzima ulogu osnivača državne komisije za razmjenu ratnih zarobljenika, lica lišenih slobode i tijela poginulih, te evidenciju poginulih, ranjenih i nestalih.
Mašović je kazao da je od iznimne važnosti što ranije početi sa evidentiranjem nestalih osoba. Podsjetio je da je državna komisija za razmjenu ratnih zarobljenika u momentu sklapanja Općeg mirovnog sporazuma za BiH u Daytonu, imala evidentirano 27.794 nestalih svih nacionalnosti.
“Kada govorimo o nestalim osobama u tom ratnom periodu, smatralo se da će među nestalim osobama biti i značajan broj živih, nažalost, nakon okončanja neprijateljstava, pokazalo se da najveći broj onih koji su evidentirani kao nestali, su osobe za čijim posmrtnim ostacima se traga”, kazao je Mašović.
Na konferenciji je iznesen podatak sa je tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine nestalo oko 30.000 osoba. Skoro 20 godina od početka rata, pronađeno je najmanje dvije trećine žrtava.
Bosanski model upotrijebljen u procesu traženja nestalih, istaknuto je, pokazao se kao najuspješniji u svijetu.
U traženju nestalih porodicama je pomoglo i djelovanje Doma za ljudska prava koji je postojao do 2003. godine.
Drugog dana konferencije planirana je posjeta Podrinjskom identifikacijskom projektu (PIP) u Tuzli.
Današnja konferencija je i najava knjige "Apelacijama do istine" autora Hikmeta Karčića, koja će biti objavljena za 20-tak dana.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
