Foto: AP
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Catherine Ashton predstavila je buduću strategiju EU prema BiH koja se zasniva na "jačem evropskom prisustvu, vlasti zasnovanoj na širokom konsenzusu i budućem jednom predstavniku EU, čiji će zadatak biti pomaganje u provođenju reformi", javio je dopisnik Srne iz Brisela.
Ashtonova je na konferenciji za novinare poslije radnog ručka Vijeća ministara spoljnih poslova EU, na kome je razgovarano i o BiH, pozvala "rukovodstva partija u BiH da pokažu liderstvo" i ponovila potrebu formiranja Vijeća ministara, te naglasila da se i dalje smatra da je misija Altea u zemlji važna.
Ona je ponovila poziv da se Ustav BiH uskladi sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava, odnosno da se uzme u obzir presuda u slučaju "Sejdić-Finci", te da se donese zakon o državnim podsticajima.
Odgovavarajući na pitanje da li misli da formiranje Vijeća ministara BiH ide u dobrom pravcu, Ashtonova je odgovorila da je to "vrlo teško reći". "Još nam treba vremena. Svakako, tome se nadamo", navela je ona.
U zaključcima se konstatuje "duboka zabrinutost nad time da vlast još nije formirana", i upućuje poziv šefovima stranaka na "odgovornost i smisao za kompromis" kako bi moglo da se pristupi "vanredno važnim i suštinskim reformama".
Zaključci o BiH bili su formulisani tokom tri mjeseca i predstavljaju dogovor između 27-orice o viđenju BiH.
Evropska unija u početnom paragrafu Zaključaka naglašava evropsku perspektivu za BiH, nepodijeljeno opredjeljenje njenom teritorijalnom integritetu kao suverene i jedinstvene zemlje. Pomoć evropskoj budućnosti BiH navodi kao osnovni razlog svog budućeg pojačanog prisustva u zemlji.
"Neophodno je da EU bude u samoj srži političkog procesa u BiH, a za progres je neophodno da se sve političke reforme tome okrenu", stoji u zaključcima.
Vijeće naglašava da je važno da se poboljša i ojača efikasno funkcionisanje države i institucija, također, putem neophodne promjene Ustava.
Tri paragrafa zaključaka odnose se na novu ulogu novog evropskog šefa u BiH.
On bi trebalo da "preuzme vođstvo u podršci BiH u svemu što se tiče EU". U tome će se koordinisati sa širom međunarodnom zajednicom. Na raspolaganju će imati široki i izbalansirani paket instrumenata kako bi se najbolje iskoristile inicijative iz EU. Ovdje će spadati i finansiranje iz IPA fondova i opservacija i pomoć u reformama koje su navedene u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju /SPP/.
BiH se poziva i da ispuni svoje obaveze koje je potpisala u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, stoji u zaključcima.
Dvadesetsedmorica još ističu privrženost EU Dejtonskom sporazumu kao i to da visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ima "punu podršku" za svoje djelovanje. BiH se poziva da ispuni mjere koje su potrebne za zatvaranje OHR-a, a najavljuje i mogućnost da se OHR premjesti iz BiH.
Slovenački ministar spoljnih poslova Samuel Žbogar rekao je da će se ingerencije OHR-a polako smanjivati. Što se tiče restriktivnih mjera, postoji mogućnost njihovog uvođenja, po potrebi, tokom mandata novog šefa delegacije.
Možda vas zanima
Početak drugog kvartala
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dizajnerica i ugostitelj
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
