Zgrada posjeduje visoku ambijentalnu vrijednost u sklopu središnjega gradskog jezgra. Prvobitno je imala funkciju Mjesne vojne komande, da bi početkom dvadesetih godina XX stoljeća u njega bila smještena Prva ženska gimnazija.
Ta obrazovna ustanova za djevojke predstavljala je prvu školu iz austrougarskoga perioda, gimnazijskog tipa, koja je postala poznata po tome što je veliki broj učenica nakon polaganja mature tokom perioda između dva svjetska rata nastavilo školovanje i steklo akademsku naobrazbu.
Ženska gimnazija u Sarajevu nalazi se na lijevoj obali Miljacke u neposrednoj blizini Drvenija mosta. U istom nizu prema istoku duž ulice Hamdije Kreševljakovića nalazi se i zgrada Jevrejske općine te Aškenaska sinagoga.
Zgrada austrougarske Vojne komande kod Drvenija mosta, gdje je kasnije smještena Ženska gimnazija, izgrađena je prije 1898. godine po projektu Hansa Niemeczeka. Prvobitna zgrada Mjesnog zapovjedništva predstavljala je trokatnicu izgrađenu u neorenesansnom stilu. Vlasnik nekretnine do 1898. godine je bio veleposjednik Javer eff. Baruh, od kojeg Vrhbosanska nadbiskupija u Sarajevu kupuje nekretninu. Nadbiskup Stadler, odmah po obavljenoj kupovini, objekt izdaje u zakup austrougarskoj vojsci.
Zbog centralizacije svih vojnih komandnih službi i potrebe za povećanjem prostora, arhitekti Josipu Vancašu iste 1898. godine vojna uprava austrougarske vojske povjerava izradu projekta dogradnje prema zapadu i adaptacije postojeće zgrade. Vancaš projektira i vrši nadzor, a izvedba je bila povjerena poduzetničkom poduzeću u vlasništvu I. Holza I F. Wymlatila. Izgradnja nove zgrade je započeta sredinom jula 1898. godine, a završena je sredinom juna 1899. godine. Zgrada je dograđena u istome neorenesansnom maniru prema zapadu oko središnje postavljenoga svjetlarnika.
U originalnoj formi u suterenu je bila smještena kuhinja i blagovaonica za oficire, magacin, arhiv i ostave. Prizemlje, prvi i drugi sprat su bili rezervirani za urede, a na trećem spratu su se nalazile prostorije za društveni život.
Djeci ženskog spola nije bio dopušten redovan upis u Realnu gimnaziju u Sarajevu, smještenu u zgradi na suprotnoj obali Miljacke do 1909. godine, od kada 1su ženska djeca mogla dobiti status hospitanata ili privatista, odnosno polagati ispit na kraju školske godine. Redovito pravo upisa u gimnaziju u Sarajevu djevojke su dobile tek nakon završetka Prvog svjetskoga rata, početkom školske 1919./20. godine. Broj upisane ženske djece se neprestano povećavao, tako da je školske 1923./24. godine od ženskih odjeljenja pri muškoj Gimnaziji osnovana posebna škola pod imenom Prva državna ženska realna gimnazija u Sarajevu.
Godine 1923., institucija Ženske gimnazije je dobila svoje konačno sjedište u zgradi nekadašnje Vojne komande iz austrougarskoga perioda.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
