Prirodna veš mašina, tzv. Bučnica, jedna je od atrakcija Martin Broda. Njen vlasnik, osamdesetogodišnji Dmitar Reljić, nije siguran kada je napravljena, pretpostavlja da je starija od 300 godina.
"Bučnica ima sedam brzina, pere sve i to bez praška za veš. U njoj je velika akumulacija čiste vode koja u buretu s rupicama proizvodi centrifugu, sad ćete vi to vidjeti", ponosno objašnjava Dmitar.
Martin Brod je smješten u srcu Nacionalnog parka Una, a prema mišljenju mnogih najljepše je selo u BiH.
Najveće bogatstvo ovog mjesta jeste vodopad visok iznad 50 metara.
Turista je svake godine sve više, a djed Dmitar kaže da pametan čovjek može iskoristiti to što živi na ovakvom mjestu.
"Operem pet ćebadi za deset minuta i zaradim pet maraka. Njima jeftino, meni dobro. Imam i vodenicu, meljem kukuruz, heljdu i pšenicu pa prodajem brašno".
Međutim, Marija Reljić, također mještanka Martin Broda ne razmišlja na isti način. To što živi na području nacionalnog parka za njenu porodicu trenutno nema veliki značaj.
"Možda će biti bolje u budućnosti, ali za nas mlade ovdje nema mnogo mogućnosti. Moj muž ima posao u blizini i to nas drži ovdje. Zimi je pusto, nema nikoga. Ljeti je zaista živo", kaže.
Stanovništvo na području nacionalnog parka uglavnom je starije od 50 godina, a dobar dio čine povratnici. Malo ko ima sredstava da se bavi tzv. održivim turizmom.
Zakoni u BiH to dodatno otežavaju jer nije moguće registrovati sezonsko iznajmljivanje soba kao dopunsku djelatnost.
Direktorica Plod Centra za promociju lokalnog razvoja Bihać, Zrinka Delić, kaže da ipak ima mogućnosti.
"Stanovnici moraju shvatiti da su oni glavni. Vršimo edukaciju i trudimo se ali nismo u stanju da ubijedimo nekog domaćina kako treba da proizvodi i prodaje rakiju, džem, suvenire... Neće niko sa strane doći i ponuditi domaće proizvode, to mora biti osoba s područja nacionalnog parka", kaže ona.
Više od 400.000 eura uloženo je kroz određene projekte u proteklom periodu u NP Una. Izgrađena je turistička infrastruktura, piknik zone, obilježene pješačke i biciklističke staze, napravljeni vidikovci", kaže Delić i dodaje: "Ne možemo za godinu dana dobiti Plitvice koje postoje 65 godina".
Drena Bosnić pronašla je način da zaradi koji dinar. Prodaje suvenire, rakiju "drenju", krušku, medovaču, ručne radove, heklanja, starine...
"Turisti uglavnom zastanu kraj štanda, većina i kupi nešto. Zadovoljna sam, mada bi moglo i bolje".
A turisti u NP Una uglavnom dolaze zbog raftinga, kajaka, mušičarenja (fly fishing), što su najrazvijenije aktivnosti u parku. Usluge raftinga nudi nekoliko privatnih agencija. Na Uni je na dužini od 12 km određen prostor za mušičarenje i to je jedan od dužih predjela u regionu. Dnevna dozvola košta 20 eura.
Za mušičarenje na Uni zainteresovani su uglavnom Česi, Nijemci, Slovenci, Austrijanci i drugi.
Poznata martinbrodska pastrmka privlači mnoge sladokusce, a vlasnik jednog od restorana Veljko Babić nada se većoj posjeti.
"Jedan dan ima mnogo posla, a drugi ne dođe niko, to je problem. Treba nam kontinuitet u posjetama. Još uvijek je teško živjeti od ovoga", kaže Veljko.
Švicarac Verner Hasler prvu posjetu BiH iskoristio je da dođe u NP Una. Oduševljenje ne krije, kaže da je ovo područje i cijela Bosna i Hercegovina posljednji raj u Evropi, po očuvanoj prirodi.
"Ovo je predivno. Jako sam iznenađen da ovo uopće postoji, nisam znao za vodopade na Uni. Nadam se da će ljudi iz cijele Evrope uskoro početi da posjećuju ove krajeve. Priroda je netaknuta, ne bi me iznenadilo da vidim medvjeda ili vuka. Ali, primijeti se da su sela siromašna, da ljudi nemaju novca".
Nacionalni park Una proglašen je 2008. godine i još uvijek je jedini na području Federacije BiH. Prostire se na 198 kvadratnih kilometara. Kroz njega protiču rijeke Una, Unac i Krka. Otkako je 2011. godine počelo sa radom Javno preduzeće NP Una, intenzivno se radi na uređenju. Nadzornici (tzv. rendžeri) obavljaju značajan dio posla, čistoća je na zavidnom nivou.
Direktor JP NP Una Amarildo Mulić kaže da je ovo područje postalo vidljivo i prepoznatljivo u posljednje dvije godine.
"Turizam nije ništa drugo nego priča i emocija. Emocija je susret sa Unom, tradicijom, običajima, gastronomskom ponudom, kulturno-historijskim znamenitostima uz prirodne atrakcije i bisere koji su neizostavni", navodi Mulić.
Mulić ističe da se uz entuzijazam i skromna ulaganja mogu ostvariti značajni rezultati. Sva finansijska sredstva u NP Una dolaze od Vlade Federacije BiH, stranih fondacija i prihoda samog parka.
Iako se nacionalni park nalazi na području općine Bihać, ova lokalna zajednica do sada nije izdvajala sredstva za njegove potrebe.
"Naravno da smo sretni da je NP Una kod nas. Ali, smatram da oni koji su osnovali nacionalni park trebaju u njega ulagati, a to je Vlada Federacije BiH", brani se gradonačelnik Bihaća Emdžad Galijašević.
Najpoznatiji dio NP Una je Štrbački buk, do njega vode brojne staze. To je veliki vodopad s kojeg počinju i poznate unske regate u raftingu prema Bihaću.
A na putu do Štrbačkog buka niče kamp naselje.
Muhamed Zulić počeo je izgradnju restorana i pet bungalova.
"Ponudit ćemo ljudima ovaj mir, šalimo se da je to naša Nijagara. Oni koji budu znali prodat će svoje jagnje, povrće, domaće proizvode ispred kuće, a neće ići na pijacu u Bihać".
Primarna funkcija nacionalnog parka je zaštita određenog područja. Iako nepovoljno sa ekonomskog aspekta, u krugu od 200 kilometara ne postoji nijedna fabrika, a rijeke nacionalnog parka nemaju zagađivača. Potrebno je asfaltirati desetak kilometara puta i razminirati mali dio parka.
Prema riječima direktora JP NP Una Amarilda Mulića, boravak turista je siguran i pod kontrolom jer su minirana područja označena i van atraktivnih zona, piše Deutsche Welle u reportaži o NP "Una".
