BiH
0

Na teritoriji FBiH ovog ljeta registrovan 951 požar

FENA
Na bazi nepotpunih i preliminarnih informacija do kojih je došla Federalna uprava civilne zaštite, na teritoriji Federacije BiH je od 16. jula do 9. augusta ove godine registriran 951 požar. Od tog broja, na otvorenom prostoru izbila su 832, na objektima 101, a na transportnim sredstvima 18 požara.

Najveći broj požara na otvorenom prostoru bio je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu - 261, u Zapadnohercegovačkom bilo ih je 196, u Tuzlanskom 132 i u Unsko-sanskom 102 požara, navodi se između ostalog u Informaciji o požarima na području Federacije BiH – preliminarni podaci koju je sačinila Federalna uprava civilne zaštite.

Na području Federacije BiH požarom je bilo zahvaćeno više od 64.000 hektara šuma i niskog rastinja, od toga na području Hercegovačko-neretvanskog kantona više od 60.000 hektara. Podatke za opožarene šume dostavili su Zapadnohercegovački kanton 100 - hektara, Unsko-sanski kanton - 60 hektara te Kanton 10 - 64 hektara šume…

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu najveći broj, obim i intenzitet požara na otvorenom prostoru bio je u općinama Neum, Čapljina, Čitluk i Stolac gdje su općinski načelnici proglasili stanje prirodne nepogode.

Prema preliminarnim pokazateljima, požari su u Zeničko-dobojskom kantonu pričinili štetu od 100.000 KM. Šteta u Sarajevskom kantonu procjenjuje se na 13.500 KM; u Srednjobosanskom na 61.078 KM, a u Bosanko-podrinjskom na 50.000 KM. Ukupan iznos je 224.578 KM, s tim da ostale kantonalne uprave civilne zaštite trenutno ne raspolažu podacima o nastalim štetama.

Prema dostavljenim izvještajima kantonalnih uprava civilne zaštite, čak šest kantona navodi podatak da je uzrok nastanka požara na otvorenom prostoru uglavnom ljudski faktor (nemar i nepažnja prema izvorima paljenja ili podmetnuti požari). Navedeno je kako su u Zeničko-dobojskom kantonu dva požara čak namjerno izazvana. Unatoč tim saznanjima, dostavljene informacije ne govore o poduzimanju mjera protiv osoba za koje se sumnja da su izazvale ili podmetnule požare. Jedino je navedeno kako su u Srednjobosanskom kantonu pokrenuta dva istražna postupka, a u Zapadnogercegovačkom i Zeničko-dobojskom kantonu u toku su istražne radnje.

Iz navedenih informacija o stanju opreme i materijalno-tehničkih sredstava vatrogasnih jedinica, može se konstatovati da vatrogasne strukture u Federaciji BiH ne raspolažu standardiziranom, adekvatnom i savremenom opremom i materijalno-tehničkim sredstvima za gašenje požara na otvorenom prostoru.

Postojeća oprema i materijalno-tehnička sredstva kojom su opremljene vatrogasne strukture koncentrisana je u većim gradovima koji su razvili profesionalne vatrogasne brigade (Sarajevo, Zenica, Tuzla). Međutim, najveći broj kantona i općina uglavnom imaju zastarjelu opremu i sredstva, te ljudstvo koje nema nikakav ili neadekvatno riješen radno-pravni status.

Nakon što je Federalna uprava civilne zaštite sačinila Informaciju o problemima šumskih i drugih požara u teritoriju FBiH, Federalni stožer civilne zaštite donio je Naredbu o organiziranju i provedbi preventivne zaštite od požara na teritoriju FBiH i dostavio je svim kantonalnim i općinskim strukturama civilne zaštite.