Najveći broj požara na otvorenom prostoru bio je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu - 261, u Zapadnohercegovačkom bilo ih je 196, u Tuzlanskom 132 i u Unsko-sanskom 102 požara, navodi se između ostalog u Informaciji o požarima na području Federacije BiH – preliminarni podaci koju je sačinila Federalna uprava civilne zaštite.
Na području Federacije BiH požarom je bilo zahvaćeno više od 64.000 hektara šuma i niskog rastinja, od toga na području Hercegovačko-neretvanskog kantona više od 60.000 hektara. Podatke za opožarene šume dostavili su Zapadnohercegovački kanton 100 - hektara, Unsko-sanski kanton - 60 hektara te Kanton 10 - 64 hektara šume…
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu najveći broj, obim i intenzitet požara na otvorenom prostoru bio je u općinama Neum, Čapljina, Čitluk i Stolac gdje su općinski načelnici proglasili stanje prirodne nepogode.
Prema preliminarnim pokazateljima, požari su u Zeničko-dobojskom kantonu pričinili štetu od 100.000 KM. Šteta u Sarajevskom kantonu procjenjuje se na 13.500 KM; u Srednjobosanskom na 61.078 KM, a u Bosanko-podrinjskom na 50.000 KM. Ukupan iznos je 224.578 KM, s tim da ostale kantonalne uprave civilne zaštite trenutno ne raspolažu podacima o nastalim štetama.
Prema dostavljenim izvještajima kantonalnih uprava civilne zaštite, čak šest kantona navodi podatak da je uzrok nastanka požara na otvorenom prostoru uglavnom ljudski faktor (nemar i nepažnja prema izvorima paljenja ili podmetnuti požari). Navedeno je kako su u Zeničko-dobojskom kantonu dva požara čak namjerno izazvana. Unatoč tim saznanjima, dostavljene informacije ne govore o poduzimanju mjera protiv osoba za koje se sumnja da su izazvale ili podmetnule požare. Jedino je navedeno kako su u Srednjobosanskom kantonu pokrenuta dva istražna postupka, a u Zapadnogercegovačkom i Zeničko-dobojskom kantonu u toku su istražne radnje.
Iz navedenih informacija o stanju opreme i materijalno-tehničkih sredstava vatrogasnih jedinica, može se konstatovati da vatrogasne strukture u Federaciji BiH ne raspolažu standardiziranom, adekvatnom i savremenom opremom i materijalno-tehničkim sredstvima za gašenje požara na otvorenom prostoru.
Postojeća oprema i materijalno-tehnička sredstva kojom su opremljene vatrogasne strukture koncentrisana je u većim gradovima koji su razvili profesionalne vatrogasne brigade (Sarajevo, Zenica, Tuzla). Međutim, najveći broj kantona i općina uglavnom imaju zastarjelu opremu i sredstva, te ljudstvo koje nema nikakav ili neadekvatno riješen radno-pravni status.
Nakon što je Federalna uprava civilne zaštite sačinila Informaciju o problemima šumskih i drugih požara u teritoriju FBiH, Federalni stožer civilne zaštite donio je Naredbu o organiziranju i provedbi preventivne zaštite od požara na teritoriju FBiH i dostavio je svim kantonalnim i općinskim strukturama civilne zaštite.