BiH
424

Na potpornom zidu kod Čapljine osvanuo grafit koji veliča Herceg-Bosnu

Piše: M. N.
Na potpornom zidu iz cestu M-17 u mjestu Dračevo kod Čapljine osvanuo je grafit na kojem se veliča tzv. Herceg-Bosna. Grafit su napravili članovi Udruge mladih sela Dračevo. Iz JP Ceste FBiH poručili su da grafit mora biti uklonjen.

"Uzalud heroji povijest pišu, kad nađu se oni što istinu brišu. Herceg Bosna sinove je dala, a danas joj nema ni riječi hvala!", napisano je, a iznad je nacrtan grb Herceg-Bosne.

Grafit je dug 75 metara i visok dva metra. Članovi ovog udruženja pravili su ga od 7. aprila, što su dokumentovali na svojoj Facebook stranici.

Natpis je, kako kažu iz udruženja, preuzet sa navijačkog transparenta navijačke grupe KN Ultras-Zrinjski Mostar.

Potporni zid je u nadležnosti JP Ceste FBiH. Kako su iz ovog preduzeća rekli za Novinsku agenciju Patria, grafit mora biti uklonjen jer je potporni zid u vlasništvu ove javne kompanije i niko nije dobio dozvolu da ga koristi. Ova oblast regulisana je i Zakonom o cestama FBiH.

"Udruženje mladih 'Hercegovac', koji su autori grafita, tokom dana će dobiti pismenu obavijest da uklone grafit, a već sutra naši inspektori će izaći i na teren", kazali su iz Cesta FBiH.

Tzv. Herceg-Bosna je osnovana 18. novembra 1991. godine, a 28. augusta 1993. godine preimenovana je u samoproglašenu Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu (Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac, Ravno i Dobretići).

Na čelu ove ideje bio je Mate Boban, a sve je rezultiralo oružanim sukobom u kojem su počinjeni brojni zločini nad Bošnjacima i nehrvatskim stanovništvom od 1991. do 1994. godine u Mostaru, Prozoru, Gornjem Vakufu, Jablanici, Konjicu, Čapljini, Ljubuškom, Vareušu i Stocu. Najzloglasniji zločin sljedbenika ove tvorevine bili su u Ahmićima kod Viteza i Stupinom Dolu kod Vareša gdje su stradale 154 osobe, među kojima je bilo mnogo djece. O strahotama logora Heliodrom, Gabela, Vojno i Dretelj pisano je nebrojeno puta.

Za ove zločine u Haškom tribunalu je osuđeno šest osoba.