Na naslovnim stranicama 46 posto tekstova koji se odnose na djecu
Šef Odjeljenja za praćenje prava djeteta institucije Ombudsmana Aleksandra Marin Diklić navela je da je u 41 posto slučajeva objavljen pun identitet djeteta, a da se u 28 posto slučajeva objavi fotografija samog djeteta.
Ona je dodala da rezultati istraživanja o načinu izvještavanja medija o djeci, posebno žrtvama seksualnog nasilja, pokazuju da je u 79 posto slučajeva na internet portalima ostavljena mogućnost za komentarisanje tih tekstova.
Aleksandra Marin Diklić naglasila je da su prilikom anketiranja 70 novinara, iz svih vrsta medija, uočili da novinari deklarativno poznaju odredbe Konvencije o pravima djeteta i Kodeks za štampu.
"Kada smo ih pitali da li dijete ima pravo na privatnost, čak 59 novinara odgovorilo je negativno. Ipak, većina novinara svjesna je u kojoj mjeri medijsko neprimjereno izlaganje može štetiti djetetu", rekla je Diklićeva.
Ombudsman za ljudska prava BiH Ljubomir Sandić naglasio je da je za medije karakteristična senzacionalnost, upravo kada se radi o djeci, te da ona najčešće prouzrokuje negativne posljedice po psihofizički razvoj djeteta.
On je naveo da je u BiH dostignut određen stepen da mediji moraju poštovati prava djece, ali da ima potrebe da se nastavi sa unapređenjem zaštite prava djece, te predstavio preporuke za unapređenje te zaštite koje je institucija Ombudsmana sačinila u saradnji sa međunarodnom organizacijom "Save the Children".
Ombudsmani u svojim preporukama navode da se prilikom izvještavanja o djeci, u slučaju negativne slike, bave pojavama a ne pojedinačnim slučajem, te da dijete uvijek tretiraju kao žrtvu.
Osim toga, da prilikom izvještavanja o seksualno zlostavljenoj djeci nikada ne navode detaljan opis zlostavljanja, da prilikom izvještavanja o maloljetnim počiniocima krivičnih djela zaštite privatnost djeteta tokom cijelog postupka, te da su svakom konkretnom slučaju ne objavljuju demante kako bi se izbjegla dodatna traumatizacija djeteta.
Direktor međunarodne organizacije "Save the Children" Andrea Žeravčić izrazila je nadu da će iznesene preporuke doprinijeti pažljivijem izvješatavanju o djeci, uzimajući najbolji interes djeteta kao najvažniji argument u donošenju odluka o načinu objavljivanja informacija koja se tiču djece.
Ona je rekla da se dešava da novinari u svom izvještavanju krše prava djeteta na privatnost, ali i da su mediji, u proteklom periodu, značajno doprinijeli podizanju svijesti o važnosti zaštite prava djeteta u BiH, te da novinari sve češće ukazuju na kršenje tih prava, kritikujući slabosti u sistemu socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva, pravosuđa.
