U Inspektoratu tvrde da je inspektorima koji vrše kontrolu prilikom uvoza, naloženo da, ukoliko bude uvoza pošiljki meda spornih proizvođača obavezno uzorkuju med za laboratorijsku analizu, a ukoliko se med zatekne u prometu, da ga stave van prometa dok se ne izvrši kontrola sigurnosti i kvaliteta.
Prema podacima Veterinarskog instituta "Dr. Vaso Butozan" u Banjoj Luci, u prošloj godini izvršene su 84 analize hemijske ispravnosti i kvaliteta meda, gdje je u svega tri slučaja utvrđeno da uzorci nisu ispunjavali propisane zahtjeve kvaliteta i stavljeni su van prometa.
Odstupanja su se odnosila na povećan sadržaj hidroksimetilfurfurala, što može da bude posljedica zagrijavanja i neprikladnog skladištenja meda, ali može da bude i pokazatelj falsifikovanja meda.
Kada je riječ o domaćoj proizvodnji meda, veterinarska inspekcija Republike Srpske vrši nadzor nad primarnom proizvodnjom, odnosno na nivou pčelinjaka i u punionicama, kao i prilikom stavljanja meda za javnu potrošnju.
U Inspektoratu ističu da se provjerava zdravstvena ispravnost meda u pogledu mikrobiološke ispravnosti i prisustva ostataka štetnih materija, kao i kontrola kvaliteta meda u skladu sa propisima iz oblasti veterinarstva, zdravlja, higijene i kvaliteta hrane.
"Potrebno je istaći da BiH ima odobren izvoz meda na tržište EU. Jasno je da bez dokaza da naš med ispunjava zdravstvene i uslove kvaliteta to ne bi bilo moguće, na osnovu čega možemo zaključiti da je domaća proizvodnja meda u skladu sa evropskim standardima", naglašavaju u Inspektoratu.
Republička veterinarska inspekcija sa tržišta Srbije povukla je veću količinu meda zbog preplavljenosti maloprodaje "falsifikatima".
Sa tržišta su povučene sve količine meda proizvođača "Irikom" i "Biomed" iz Beograda, livadski med proizvođača "Aza" iz Ledinaca, bagremov i lipov med proizvođača "Honej" iz Vučaka i livadski med gazdinstva "RS 1012" iz Mijačkovca.
