{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Na današnji dan prokopan Sarajevski tunel spasa

29.7.2012. u 08:26
6
44
Na današnji dan prokopan Sarajevski tunel spasa
6
Na današnji dan prokopan Sarajevski tunel spasa
Na današnji dan, prije 19 godina, prokopan je Sarajevski tunel ili tunel spasa koji je bio jedina komunikacija opkoljenog Sarajeva sa ostatkom države i svijeta.
Tunel je napravljen ispod aerodromske piste i povezivao je dva naselja Dobrinju i Butmir. Dug oko 720 metara, a visok oko 1,5 metara dok je na nekim dijelovima bio visok i do 1,8 metara. Činjenica da se tunel trebao početi kopati sa dvije strane zahtijevala je pažljiva određivanja pravca tunela.

Radovima na kopanju prilaznog tranšea pristupilo se 28. januara 1993. godine. Nepovoljni vremenski uslovi, nedostatak alata i ljudi, granatiranje i slični problemi koji su pratili radove i nisu ulijevali optimizam u ljude.

Prvi metri tunela iskopani su 01. februara 1993. godine. Sama organizacija radova bila je izuzetno teška jer nije postojala nikakva telefonska veza, pa je tako jedini način komunikacije bio pretrčavanje piste. Prokopavanje tunela značio je život za grad Sarajevo, tako se ovaj projekt morao nastaviti i pored svih problema na koje su ljudi nailazili pri njegovoj realizaciji.

Ratni general Armije RBiH nedavno je kazao kako je tunel imao veoma važnu ulogu tokom agresije na BiH.

"Ja uvijek kažem da je Prvi korpus Armije RBiH imao 80.000 vojnika, ali da je najbolji vojnik bio ovaj tunel. On je odigrao najvažniju ulogu u opstanku, prehrani i odbrani grada te zaslužuje najveću pažnju i duboko poštovanje. Tokom 1472 dana opsade kroz tunel je prošlo 1.120.000 ljudi, prevezeni su milioni kilograma razne hrane i robe, stotine hiljada kilograma vojne opreme i municije, milioni litara nafte i oko 80 miliona kilovat-sati električne energije. Zar nakon svih ovih podataka možemo reći da nije zaslužan za opstanak Sarajlija i odbranu grada", kazao je Ajnadžić.

Za izradu tunela koristilo se željezo prikupljeno u sarajevskim fabrikama a drvo je bilo teško naći tako da su se vertikalni zidovi tunela većinom oblagali metalnim limovima. Na strani Butmira bila je obrnuta situacija. Željezne konstrukcije bilo je teže pronaći, pa je većina tunela sa te strane uređena u drvetu. Ukupno je iskopano 2800 kubnih metara zemlje, ugrađeno je oko 170 kubnih metara drevne građe, i 45 tona metala. Tokom 1994. tunelom su postavljene male šine po kojima su išla mala kolica.

Do izgradnje ovog tunela, više od 800 ljudi izgubilo je život na prostoru aerodromskog kompleksa. To je bila posljedica pretrča­vanja aerodromske piste, zbog potrebe za osnovnim životnim namirnicama, koje su se mogle nabaviti na slobodnim dijelovima u Butmiru i Hrasnici.

Srpska paravojna jedinica locirana u neposrednoj blizini aerodroma nemilosrdno je pucala na svaku civilnu osobu koja je iz nužde pokušavala preći na drugu stranu aerodroma.

Tunel se u zvaničnim razgovorima ARBIH i UN vodio pod imenom "Tunel kojeg nema". Tunel je bio najstrožija tajna Sarajeva jer pomoću tunela u Sarajevo je stizala hrana, oružje, cigare...

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: