{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Muftija Čamdžić: Nemamo novca za dovršetak obnove Ferhadije

A
14.11.2013. u 09:23
0
105
Muftija Čamdžić: Nemamo novca za dovršetak obnove Ferhadije
0
Muftija Čamdžić: Nemamo novca za dovršetak obnove Ferhadije
Džamija Ferhadija u Banjoj Luci (Foto: Anadolija)
Iako je početkom jula ove godine u povodu nastupajućeg mjeseca ramazana, svetog mjeseca muslimana, banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić proučio prvi ezan s munare Ferhat-pašine džamije, poznate Ferhadije, novca za dovršetak obnove ove monumentalne bogomolje, 20 godina nakon njenog rušenja u noći 7. maja 1993. godine, naprosto nema dovoljno.
Potvrdio je to reporterima Anadolije i muftija Čamdžić, apelirajući na donatore da osiguraju dovoljno sredstava kako bi već obavljeni radovi bili plaćeni i  novi izvršeni, a sve da bi džamija čuvena po svojoj ljepoti tokom 2014. godine bila potpuno obnovljena, te zasjala punim sjajem.

"Mi novaca uistinu nemamo", započinje muftija Čamdžić.

Kaže da lično uživa sada kad je Ferhadija džamija ''konačno sva otkrivena'', a skele su sklonjene, te se ukazuje ljepota ostavštine Ferhat-paše Sokolovića.

Izvođačima radova novac još nije isplaćen



Muftija Edhem ef. Čamdžić (Foto: Anadolija)
Muftija Edhem ef. Čamdžić (Foto: Anadolija)
"Mnogi su poslovi ljetos rađeni, a posebno rekonstrukcija Ferhat-pašinog turbeta. Sve je to urađeno 'na povjerenje', da se nekad isplate dugovi tim izvođačima radova. Mi imamo obećanje čelnih ljudi Vlade Republike Turske lično našem reisu-l-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću da će oni snositi troškove i to nas raduje. Dolazile su delegacije iz Vlade u Ankari, dolazila su dva zamjenika generalnog direktora  TIKA-e prije mjesec dana. Rekli su da će čim prije raspisati potrebne tendere za izvođače jer mi nemamo novaca da se ti poslovi urade, isplate, da se radovi nastave", govori Čamdžić.

Raduju ga ohrabrujuće poruke Vlade Turske i TIKA-e kako bi se radovi na Ferhadiji nastavili na proljeće 2014. godine, jer je Turska i ranije pomagala. Muftija Čamdžić ističe da je lično turski reisu-l-ulema Mehemed Gormez mnogo pomogao, kao i da to ''ne možemo i ne smijemo nikada zaboraviti''.

"Očekujemo da TIKA raspiše tender da bi se mogli tražiti izvođači radova. Pošto nisu mogli ove, vjerujem da će se slijedeće godine dovršiti svi radovi. Ako bi oni to uradili, mi bismo mogli 2014. godine u ovo vrijeme imati završenu Ferhadiju sa dva turbeta. Da li će to moći, zavisiti koliko će nam naša braća i prijatelji iz Turske pomoći. Mi smo neizmjerno zahvalni za njihov dosadašnji trud, ali i dalje očekujemo njihovu pomoć. Naš uvaženi reis Kavazović se izuzetno angažirao da bi se radovi priveli kraju. On moli naše prijatelje u Vladi Turske i TIKA-i da se sljedeće godine završe radovi", istakao je muftija Čamdžić.

Armin Džindo (Foto: Anadolija)
Armin Džindo (Foto: Anadolija)


Obavljeni su, pojasnio je on, svi infrastrukturni radovi. Preostali su radovi na stolariji i uređenju unutrašnjosti džamije s elementima neophodnim za obavljanje islamskih molitvi, odnosno dekoracija džamije. Tu je i dovršetak turbeta koja su, također, bila porušena, kao i uređenje pristupa džamiji.

Ističe da mnogi s nestrpljenjem očekuju poziv na otvorenje džamije među kojima su i prijatelji iz Amerike i Njemačke. Tu su i vlasti Federacije BiH, Republike Srpske, Unsko-sanskog kantona i drugi. Svi su oni na određen način pomagali i pomažu obnovu Ferhadije.

Džamija pokrivena, ali preostaje uređenje unutrašnjosti



Denis Zadrović (Foto: Anadolija)
Denis Zadrović (Foto: Anadolija)
Glavni inžinjer Denis Zadrović rekao je novinaru AA da su tokom ovogodišnje građevinske sezone završili pokrivanje džamije.

"Obavili smo pokrivanje centralne kupole, polukopole, malih kupola, tetima. Isto tako uradili smo elektroinstalacije i unutrašnje radove. Radili smo malterisanje zidova. Uporedo sa ovim, radili smo na obnovi Ferhat-pašinog turbeta i ono je ozidano do nivoa od sedam metara. Sljedeća faza je zidanje kupole turbeta. Što se tiče  daljih radova sljedeće sezone, sve ovisi o finansijama. Predviđeno je da se uradi turbe Ferhat-pašinog bajraktara te Safi-kadino turbe u haremu Ferhadije... Zavisi sve od  finansija. Što se tiče nas, išlo bi puno brže da je finansijska situacija bolja. Međutim, kako budu pristizale donacije i koliko bude sredstva, tako će se i raditi", rekao je Zadrović, koji, uprkos svemu, vjeruje da bi se sve trebalo završiti tokom iduće godine.

Banjalučanin Armin Džindo, rukovoditelj gradilišta izgradnje Ferhadije, koji je od prvih dana uključen u obnovu džamije, s oduševljenjem je pokazao unutrašnjost džamije, a među rijetkima smo koji su mogli vidjeti i obnovljeni mihrab Ferhadije.

"Velike smo stvari napravili. Od vodovoda pa nadalje. Imamo sada zadnje, fino malterisanje, pa ispisivanje ajeta iz Kur' ana i oslikavanje džamije, što zahtjeva preciznije radove, pa će biti angažirani umjetnici iz Sarajeva i Turske", govori Džindo.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija
Pokušali su, dodaje, tokom rekonstrukcije približiti tehnologiju rada od prije više od četiri stoljeća. Radilo se bez cementa, modernih armatura.

"Samo starinski kreč, cigla mljevena, kozja dlaka, a jaje ćemo kad budemo uređivali unutrašnjost džamije", navodi on dok nam pokazuje ostatke drvenih cijevi kojima 1579. godine voda dovedena do džamije.

Obnova Ferhadije vraća nadu u bolji život



Ovaj rođeni Banjalučanin veli da Ferhadija ima značajno mjesto u životu svakog čestitog stanovnika tog grada. Obnova Ferhadije ističe, ujedno, vraća nadu u bolji život i međususjedske odnose u tom gradu.

"Imamo putno bosanskog naroda u dijaspori, Švedskoj, Njemačkoj, Americi. Svi su oduševljeni Ferhadijom. Teško je riječima iskazati... Sve se to dešava sa puno ljubavi i sentimenta. Pokazuju to ljudi na sve načine, od davanja priloga do zahtjeva da rade na obnovi džamije dva, tri i više dana. Postoje ta ljubavi i želja. Volio bih da svi ti naši ljudi budu ovdje, pa da zajedno podijelimo radost otvaranja Ferhadije", naglasio je.

Šta je Banja Luka bez Ferhadije pitamo se dok nam Džindo govori da su do kobne 1993. godine svi banjalučki putevi vodili prema toj džamiji.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija


"Pričamo o Ferhadiji - džamiji koja se nalazi na ekskluzivnom mjestu u Banjoj Luci, dominira centrom grada. Tu sam dolazio od malih nogu, to smo zakazivali prve sastanke, svi su putevi vodili ka Ferhadiji. Sav život se tu odvijao. Šta za ljude vjernike znači Ferhadija, vidi se po njihovim licima, zanosu, posjetama. Imali smo tu za Bajram mevlud i klanjanje namaza. Tu su i mlađe generacije, djeca u mektebu. I opet sve u duhu jednog suživota. Nijedne ružne riječi, nijedne riječi nesnošljivosti. Uklapamo se i borimo se. Naročito je ljeti Banja Luka posjećena, dolaze ljudi iz Australije, Amerike... Svi dođu i odu sa suzom u oku. Onda, dolaze nam ekipe iz Sarajeva, Travnika, Bihaća... Imali smo ljetos po četiri-pet ekipa", govori Džindo.

Zaključuje kako nakon 2001. godine i velikih napada koji su završili smrću Murata Badića iz Cazina, nije bilo većih incidenata.

"Bilo je verbalni napada, oštećenja vanjske limene ograde, naročito poslije utakmica", kazao je sugovornik AA, vjerujući da se suživot u Banju Luku polako vraća i da je sada neophodan privredni razvoj ovog dijela BiH jer su bez posla svi, i Srbi, i Hrvati, a i Bošnjaci.

Jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja



Ferhat-pašina džamija je sagrađena 1579. godine i predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeću. Ferhadija je 1950. godine uvrštena u kulturnu baštinu BiH, a potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija


U rano jutro 7. maja 1993. godine u Banjoj Luci je, poslije 414. godina obitavanja, do temelja srušena Ferhadija, a njeni ostaci ubrzo potom odvezeni na deponiju smeća. No, Ferhadija je bila samo jedna od 16 banjalučkih džamija koje su tokom agresije na BiH 1992. – 1995. godine do temelja porušene.

Ostavilo je to, kako je zabilježio jedan autor, najdublju, najbolniju ranu u biću i duši Banje Luke, ali i Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, pa se odlukom Rijaseta Islamske zajednice u BiH (IZBiH) 7. maj od završetka agresije na BiH obilježava kao Dan džamija.

Tokom agresije na BiH sušeno je 614 džamija, te 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vaufskih objekata. Vojska Republike Srpske (VRS) potpomognuta iz Srbije srušila je 534 džamije, a Hrvatsko vijeće obrane (HVO) još njih 80. Uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamija koliko ih je prije agresije bilo na prostoru BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: