BiH
0

Može li Sanader biti primjer bh. političarima!?

Sarajevo-x.com
I dok hrvatsko Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa uskoro treba razjasniti da li je premijer Ivo Sanader u svoju imovinsku karticu bio obavezan unijeti i kolekciju skupocjenih satova, dotada u BiH ne postoji tijelo koje bi provjeravalo vjerodostojnosti imovinskih kartica naših političara.

Podsjećamo, pisanje hrvatskog lista Nacional kako premijer Sanader posjeduje skupocjenu kolekciju satova vrijednu oko 150.000 eura, izavalo je burne reakcije hrvatske javnosti. Ovih dana Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa ima zakonsku obavezu razjasniti da li je Sanader spornu kolekciju morao unijeti u svoju imovinsku karticu.

U Bosni i Hercegovini, prema riječima Makside Bajramović, glasnogovornice Centralne izborne komisije (CIK) u BiH, naši političari zakonski su dužni u svoje kartice unositi i kolekcije poput satova, slika i nakita. Naime, pored imovine koja uključuje novac, račune u banci, dionice i nekretnine stečene prije kandidature tokom posljednjih 12 mjeseci, dužni su upisati i lična dobra u koja se ubrajaju kolekcije poput npr. satova u vrijednosti većoj od 5.000 KM.

„Ako smatrate da sat koji vrijedi više od 5.000 KM spada u ličnu imovinu, a po mome mišljenju spada i to je dakle neko dobro koje mi posjedujemo“, kaže Bajramović i potvrđuje da ovu vrstu imovine političari moraju prijavljivati u svojim karticama.

Međutim, za razliku od hrvatskih, vjerodostojnost imovinskih kartica naših političara, potvrdili su nam ih CIK-a, niko ne provjerava. „Za tačnost podataka nije odgovoran CIK i mi ne vršimo provjeru kartica. Nažalost po zakonu do sada nije bilo nikakvih sankcija za osobe koje ne dostave izjavu o imovinskom stanju“, rekla nam je Bajramović.

Istovremeno, za razliku od hrvatskih, naši građani eventualne sumnje u ispravnost sadržaja kartica do sada nisu prijavljivali CIK-u. „Nismo imali od građana prijave, ali je praksa pokazala da, kada je to aktuelno, mediji dosta prave prozivke. Oni su ti koji dođu do zaključaka da li su pogrešno uneseni podaci ili je samo dio imovine unesen, a ostatak nije“, objašnjava Bajramović.

„Prozivke“ po medijima su prema njenim tvrdnjama zasada jedina vrsta kazne za bh. političare. „Mi ne možemo ni tu reagovati. Moramo se držati zakona. Postoji njihova obaveza, ali ne postoji sankcija“, kaže Bajramović.

Bajramović podsjeća kako „treba imati i u vidu da su taj zakon upravo donijeli ljudi koji sjede u Parlamentu“ te da je istinitost podataka u njihovim imovinskim karticama tek moralna obaveza naših političara.

„Može neko od ove izjave i da profitira u smislu političkog napredovanja, ali može isto tako da ode „dole““, poručuje Bajramović.

A šta zaista naši političari unose u svoje imovinske kartice može se vidjeti na web stranici www.izbori.ba.