Jedan čin, čvrsto vjerujemo, sa poštenim i iskrenim nakanama, nažalost, iskorišten je za novu politizaciju. Tako je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, nakon sastanka koji je u četiri oka imao sa Josipovićem, radosno naveo kako je hrvatskom predsjedniku iznio koncept četiri federalne jedinice (tri entičke i distrikt Sarajevo, jedna Hrvatska sa sjedištem u Mostaru, bez zadiranja u Republiku Srpsku, ako je vjerovati dosadašnjim Čovićevim javnim istupima).
"Lično vjerujem da Josipović razumije šta mi zagovaramo i da u tom duhu imamo i podršku", rekao je Čović novinarima nakon sastanka u Mostaru.
"Josipović razumije neophodnost trećeg entiteta"
S druge strane, Josipović se u svom javnom obraćanju nije doticao unutrašnjih pitanja BiH, ali je na pitanje o formiranju federalne jedinice s hrvatskom većinom, Josipović istaknuo kako je Hrvatskoj bitno da se ostvari jednakopravnost Hrvata ponovivši kako je na domaćim predstavnicima u BiH da se dogovore kako će to ostvariti.
"Za Hrvatsku je važna jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH"
Inače, Josipović je nagovijestio kako će uskoro otići u Banju Luku na sastanak sa novim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Nadalje, na radnom ručku sa predstavnicima ostalih političkih partija – Hrvatskom strankom prava, Hrvatskom seljačkom strankom – Novom hrvatskim inicijativom, Lijanovićima i Socijaldemokratima, Josipović se nije izjašnjavao o trećem entitetu, potcrtavajući kako se Hrvatska neće miješati u unutarnje stvari u BiH, a pogotovo ne na način implementacije izbornih rezultata.
Nakon Josipovićeve posjete Mostaru jasno je da postoje različiti pogledi i tumačenja posjete. Prvi je predsjednik HDZ-a Dragan Čović koji javno tvrdi da Josipović podržava njegovu političku platformu. Drugi je predsjednik Hrvatske Josipović koji tvrdi da se Hrvatska ne miješa u unutarnje stvari. Treći su predstavnici manjih hrvatskih stranaka, ali i NSRzB i SDP-a koji imaju, kako reče Josipović, poglede različite od HDZ-a BiH. Gdje je istina?
Prvi problem leži u samom Josipoviću. Nešto što je, opetujemo, dobra namjera, pretvara se u lošu praksu. Umjesto da u skladu sa porukama o dobrosusjedskim odnosima poštuje državne institucije, on je odabrao da sjeda sa predstavnicima pojedinih političkih partija na odvojenim sastancima, i što je najgore, nakon tog sastanka riječi mu se stavljaju u usta koje Ivo Josipović mora potvrditi ili demantirati.
Druga dimenzija leži u činjenici da je Josipović došao u Mostar da posjeti i Univerzitet u Mostaru, gdje ga je dočekalo nekoliko profesora sa objašnjenjem da je neradni dan jer je – bajram!? Dakle, Josipović ili nije znao (a morao je znati) ili je znao, a nije ga bilo briga. S obzirom na sve prethodno rečeno, bit će da u pitanju prva varijanta.
Treće je opet vezano za dobrosusjedske odnose, i najave o, nakon Sarajeva i Mostara, odlaska u Banju Luku. Je li riječ o bilateralnim odnosima? Nezvaničnim posjetama? Zajedničkoj inicijativi? Bez uokvirivanja političke svrhe da posjećuje plemena, Bošnjake, pa Hrvate, pa onda Srbe, bez rešpekta za državne institucije, Josipović se pretvara u svoga istočnog susjeda, Borisa Tadića, koji se nedavno sustavno uključio u predizbornu kampanju jedne političke partije u BiH (Zna se koje, one koja je za treći entitet), pristajući i da svečano otvara Potemkinova sela, tačnije Potemkinove uskotračne pruge i davno, mjesecima prije, završene mostove. Je li Josipovićeva vizija buduće Bosne i Hercegovine kao Libana ili kao normalne države, punopravne članice Evropske unije i NATO-a?
Na koncu, zašto zvanični sastanak sa dvije stranke, a radni ručak sa ostalim? Sve su to pitanja koja Josipovićevu posjetu čine zamršenom. Jer, put do pakla je popločan dobrim namjerama.
Pojedine novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM se povlače iz opticaja, evo do kada ih možete zamijeniti
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
