Na ovom sastanku su također bili predstavnici Federalnog ministarstava i udruženja građana koja se bave problematikom povratka. Na današnjem sastanku sagledana je trenutna situacija prognanih i izbjeglih osoba, šta je u vezi s tim urađeno te koji su sljedeći koraci kako bi se projekat povratka raseljenih osoba u HNK priveo kraju.
Kemal Isaković, direktor Uprave za prognanike i izbjeglice HNK je kazao da je na ovom prostoru u proteklom ratu bilo oko šesdeset hiljada raseljenih osoba, što iz istočne Hercegovine, srednje Bosne, što interno raseljenih Mostaraca sa dvije strane Neretve.
Današnje stanje kazuje da sada na ovom prostoru živi oko 4.300 raseljenih osoba, odnosno 1.330 porodica. Prema Isakovićevim riječima, posebno zabrinjavajuće stanje je u gradu Mostaru, koji je trenutno najrazrušeniji grad u BiH.
"Na području HNK imamo oko sedam hiljada stambenih jedinica koje su srušene ili oštećene na različite načine, dok je samo u Mostaru 3.320 uništenih ili oštećenih stambenih jedinica", kazao je Isaković.
"Nakon dvadeset godina od rata i dalje u Mostaru imamo interno raseljene osobe, koje plaćaju kirije u svom gradu pored svojih stanova. Najveći problem je Šantičeva ulica i rauch-bau izgradnja i tražimo da se stanovi završe da se raseljeni mogu useliti. U Šantićevoj ulici su 24 zgrade odnosno 224 stana koja čekaju na useljenje. Svi donatori su ispunili svoja obećanja osim Gradske uprave Mostara, koja nije uplatila oko dva miliona maraka koje je obećala", dodao je on.
Muradif Kurtović, predsjednik Udruženja raseljenih "Moj Dom" iz Mostara kazao je kako je razočaran u implementaciju povratka na svim nivoima i kako se prilikom obnove stambenih jedinica vrše milionske malverzacije. Naveo je primjer projekta iz 2007. godine koji je obuhvatao obnovu 26 zgrada, odnosno 226 stambenih jedinica u gradu na Neretvi.
Od tog projekta i novca koji je izdvojen u iznosu od 12,6 miliona maraka, kaže, napravljeno je 38 stanova koje nije obuhvatao taj program, a uloženo je, od tog novca, milion maraka za obnovu Muzičke škole na Musali, koja nema nikakve veze sa povratkom raseljenih osoba.
"Mi smo protiv Grada Mostara i gradonačelnika Ljube Bešlića kao odgovorne osobe podigli tužbu, ali očito sud to negdje drži u ladici. Što je još veći paradoks, ove godine je trebao biti pokrenut još jedan projekat, ali donatori nisu mogli naći sagovornika u Gradskoj upravi pošto su svi bili na godišnjem odmoru. Tako ne znamo kakva je sudbina tog projekta", istakao je Kurtović.
Novinarima se također obratio i Gojko Pantić, predstavnik Srba iz Mostara, koji je istakao da je što se tiče povratka i obnove u HNK najugroženija srpska populacija.
"To pokazuje činjenica da je od dvije hiljade kuća koje nisu obnovljene 1.800 srpskih", istakao je Pantić koji je još dodao da nije dovoljan samo povratak ljudi u svoja nekadašnja područja već zaposlenje koje je vrlo bitan faktor za održivi povratak.
Opel predstavio novu generaciju modela Grandland, stigla i električna verzija
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
