Slučaj "Dobrovoljačka"
0

Moguća hapšenja Divjaka, Vikića, Kljujića, Pušine...

Piše: Almir Panjeta
Da je Srbiji u interesu da se slučaj Dobrovoljačka okonča umjesto da se politizira, dopustili bi Tužilaštvu BiH da završi svoju istragu po ovom predmetu, tvrde izvori bliski pravosudnim krugovima u BiH.

Kako Tužilaštvo BiH od 2005. godine vodi istragu kojom je obuhvaćeno najmanje 15 ljudi, mnogo je praktičnije da se istraga, a kasnije i suđenje, okončaju u Sarajevu, s obzirom da su svi koji su predmet istrage dostupni državnom tužilaštvu. S druge strane, ukoliko Tužilaštvo za ratne zločine Srbije nastavi insistirati na suđenju u Srbiji, to može značiti samo da je politici u interesu da se o Dobrovoljačkoj govori nekoliko narednih desetljeća, jer su im svi osumnjičeni nedostupni kao državljani BiH i do njih jedino mogu doći na način na koji su došli do Ejupa Ganića. Tim bi tempom proces trajao godinama, dok bi se u slučaju procesuiranja pred Sudom BiH mnogo ranije okončao.

Tužilaštvo BiH iako do sada nije javno govorilo o tome ko su osobe koje su predmet istrage u slučaju Dobrovoljačka, posljednjim saopštenjem u kojem kažu da će tražiti izručenje Ejupa Ganića BiH umjesto Srbiji, potvrdili su da je on jedan od njih 15 koji se sumnjiče za smrt i ranjavanje vojnika prilikom napada na kolonu JNA 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. O drugima se za sada samo špekuliše.

Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu na osnovu krivične prijave koju je Tim MUP-a RS za istraživanje i dokumentiranje ratnih zločina 27. aprila 2005. predao u Okružno tužilaštvo Istočno Sarajevo, koje ga je dostavilo Tužilaštvu BiH. Predmet je potom proglašen visoko osjetljivim, te se otpočelo sa zvaničnom istragom koja je još u toku. Kako nezvanično saznajemo, istraga bi vrlo brzo trebala biti i privedena kraju, nakon čega bi se osumnjičeni koji su dostupni Tužilaštvu BiH bili pozvani na razgovor.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije za zločin u Dobrovoljačkoj pak tereti 19 osoba, a među njima su navodno i neki koji nisu među živima kao što su Alija Izetbegović, Mustafa Hajrulahović Talijan i Jusuf Juka Prazina. Među imenima koja se pominju kao predmet istrage su bivši članovi Predsjedništva RBiH Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, komandant Štaba TO RBiH Hasan Efendić, zamjenik šefa MUP-a RBiH Jusuf Pušina, visoki oficiri Armije RBiH Jovan Divjak i Fikret Muslimović, komandant Specijalne jedinice policije Dragan Vikić, osnivač Zelenih beretki Emin Švrakić i osnivač Patriotske lige Zaim Backović, te policajci Jovica Berković i Rešad Jusufović, te Jusuf Kecman, Damir Dolan, Ibrahim Hodžić te Dževad Topić Topa.

U krivičnoj prijavi po kojoj postupa Tužilaštvo za ratne zločine Srbije, navodno, stoji da su članovi ratnog Predsjedništva Ejup Ganić i Stjepan Kljuić „organizovali i naredili oficirima Armije BiH i MUP-a Mustafi Hajrulahoviću i Jusufu Pušini da 3. maja 1992. godine napadnu kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu“. Ganić i Kljuić, prema prijavi, "izdali su naređenje za napad iako je bio postignut dogovor da se komandi Druge vojne oblasti JNA omogući da mirno napusti Sarajevo". Na taj način, stoji dalje u prijavi, njih dvojica su „neposredno učestvovali u ubijanju i ranjavanju više desetina pripadnika JNA“.

Proteklog ljeta priča o Dobrovoljačkoj bila je aktuelizirana i tada su mnogi od pomenutih opomenuti da ne putuju u Srbiju kako ne bi završili poput Ilije Jurišića koji je uhapšen i za napad na Tuzlansku kolonu osuđen na 12 godina u Beogradu. Tada su se mogle čuti i informacije iz Tužilaštva za ratne zločine Srbije prema kojima su do 2006. tijesno sarađivali sa Tužilaštvom BiH. Tada je, tvrdili su, saradnja pukla "iz političkih razloga", iako su oni tužiocu Philipu Alcocku stavili na raspolaganje svu svoju dokumentaciju te mu čak ustupili prostorije za ispitivanje svjedoka.

Iako je nakon potpisivanja sporazuma o saradnji u krivičnim stvarima, koji su Srbija i BiH potpisale prošle sedmice, trebalo biti sve jasno u slučajevima poput Dobrovoljačke, očito je da sve neće ići tako lako kako se činilo. Iz Ministarstva pravde se nadaju da će Ministarstvo pravde Srbije odgovoriti pozitivno na molbu za ustupanje krivičnog gonjenja u slučaju zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine i najavili su da će putem Interpola BiH sudu u Velikoj Britaniji dostaviti sporazum sa Srbijom.

Ako bismo o svemu upitali Iliju Jurišića koji čami u beogradskom zatvoru, sumnjamo da bi dijelio optimizam sa ministrom pravde BiH Barišom Čolakom čiji razgovori sa tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem i desetine pisama poslanih u Beograd u njegovom slučaju nisu urodili plodom.