MMF nakon odobrenog kredita BiH: Teška politička situacija i lokalni izbori su rizik za reforme
Prva tranša od 154.155.170 KM povučena je već jučer, a ovim programom trebala bi se promovirati jedinstvena ekonomija u inače decentralizovanoj zemlji, navodi se u saopćenju MMF-a. Glavni ciljevi novog kredita su rast privatnog sektora, veće javne investicije i reforma finansijskog sektora.
Tao Zhang, zamjenik direktora i vršilac dužnosti predsjedavajućeg Odbora MMF-a rekao je da će biti neopohodno uložiti veće napore kako bi se odlučno krenulo naprijed s programom strukturalnih reformi, u cilju postizanja bržeg ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.
"Nedavno usvajanje zakona o radu na entitetskom nivou je dobrodošlo, ali je potrebno ostvariti kontinuirani napredak s ciljem jačanja poticaja za otvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru, između ostalog putem rješavanja problema veoma visokog poreznog opterećenja rada", rekao je Zhang.
Nadeem Ilahi, šef misije MMF-a za Bosnu i Hercegovinu, rekao je da je reformska agenda dobrodošao korak, ali da će uspješna implementacija zavisiti od rješavanja pitanja ukorjenjenih interesnih grupa koje često djeluju na etničkim osnovama.
"To će također zahtijevati bolju koordinaciju i suradnju između vlada u okviru decentralizirane administrativne strukture. Novi program MMF-a pomaže da se sprovedu prijeko potrebne strukturne reforme i sadrži mjere za jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora", rekao je on.
Ekonomski program Vlade koji je dobio podršku MMF-a ima tri glavna cilja iz oblasti strukturalne reforme, fiskalne politike te finansijskog sektora.
Glavni ciljevi strukturalnih reformi su povećanje potencijala ekonomije za rast i poticanje zapošljavanja u privatnom sektoru. Ovo se namjerava postići kroz intenziviranje strukturalnih reformi kojima se poboljšava poslovno okruženje i privlače investicije, zatim sprovođenje nedavno usvojenih reformi tržišta rada da bi se tržište rada učinilo fleksibilnijim, jačanje potencijala ekonomije restrukturiranjem ili prodajom velikih i često neefikasnih preduzeća u državnom vlasništvu i snižavanje poreznog opterećenja rada, kao i smanjenje fragmentiranosti unutar zemlje putem usklađivanja poreznih zakona među entitetima.
Ciljevi iz oblasti fiskalne politike su poboljšanje strukture i kvaliteta javne potrošnje, uz postepeno smanjenje nivoa zaduženosti javnog sektora. Način na koji se ovaj cilj želi doseći je putem smanjenja broja zaposlenih i zarada u javnom sektoru te omogućavanja privatnom sektoru da postane važan akter na tržištu rada, poboljšanja naplate poreza kroz bolju koordinaciju između poreznih organa, veće potrošnje za infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i investicije, bolje usmjerenu ciljanost socijalne potrošnje i uvođenja fiskalne i finansijske discipline na nižim nivoima vlasti i u državnim preduzećima.
Treći cilj, iz finansijskog sektora je oživljavanje kreditne aktivnosti bankarskog sektora, uz očuvanje finansijske stabilnosti kroz reforme finansijskog sektora. Jedan od načina kojima se ovo misli postići je kroz očuvanje nezavisnosti centralne banke i aranžmana valutnog odbora, kojim se obezbjeđuje sidro fiksnog deviznog kursa za sektorske politike. Drugi način je rješavanje pitanja osjetljivih banaka i poboljšanje naplate nekvalitetnih kredita i okvira za restrukturiranje radi oživljavanja kreditne aktivnosti banaka, zatim usklađivanje bankarskog zakonodavstva između dva entiteta. Još jedan način je jačanje koordinacije i suradnje između agencija za superviziju banaka i regulatornih agencija te smanjenje fiskalnih rizika koje nosi poslovanje državnih razvojnih banaka.
Ovaj aranžman bi takođe trebao pomoći da se unaprijedi koordinacija i saradnja između vlasti u BiH u cilju jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora.
U programu odobrenom od MMF-a navodi se da su ekonomski izgledi u BiH podložni značajnim rizicima.
"Teška politička situacija, koja je posljedica složene institucionalne strukture BiH, kao i predstojeći lokalni izbori u oktobru 2016. godine predstavljaju rizike za pravovremeno sprovođenje politika", navodi se u izvještaju.
Dalje se navodi da bi stagnacija u naprednim evropskim zemljama, čije trajanje se ne može predvidjeti, mogla smanjiti rast te da finansijski sektor također može biti izvor rizika.
