{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mladi u Sarajevu najviše zloupotrebljavaju kanabis, smanjio se broj korisnika Ecstasya

18.10.2015. u 18:49
278
194
Mladi u Sarajevu najviše zloupotrebljavaju kanabis, smanjio se broj korisnika Ecstasya
278
Mladi u Sarajevu najviše zloupotrebljavaju kanabis, smanjio se broj korisnika Ecstasya
Foto: Ilustracija
Mladi ljudi u Kantonu Sarajevu najviše zloupotrebljavaju kanabis. U posljednje vrijeme se smanjio broj onih koji koriste Ecstasy, ali se povećao broj mladih koji zloupotrebljavaju benzodiazepine (Apaurin, Lexillium, Xanax i druge), te opijatske analgetike (Tramadol).
Šefica odjeljenja za narkomaniju Snježana Marjanović-Lisac u Zavodu za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo kazala je za Klix.ba da je prevencija ovisnosti o drogama definisana Državnom strategijom suzbijanja zloupotrebe droga u BiH.

U skladu sa Strategijom potrebno je da svaka lokalna zajednica osigura finansijska sredstva za provođenje preventivnih programa. Osnova svih programa prevencije je sistematična edukacija.

"Govoreći o ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, ilegalnim drogama, moram reći da mladi ljudi u najvećem broju zloupotrebljavaju kanabis, sa kojim i najčešće počinju i ulaze na put ovisnosti. Sljedeća faza je ekperimentisanje i probavanje raznih psihoaktivnih supstanci, od amfetamina (Speeda), ecstasya, benzodiazepina, Tramadola i slično. U posljednje vrijeme se smanjio broj onih koji koriste Ectasy, ali se povećao broj mladih koji zloupotrebljavaju i vrlo često postaju ovisnici o benzodiazepinim (Apaurin, Lexillium, Xanax i drugi), te o opijatskim analgeticima (Tramadol)", kazala je Lisac.

Onda dodaje da nakon ove faze koja često traje tri ili četiri godine, počinje zloupotreba heroina, koja se vrlo brzo razvije u ovisnost, a veliki broj ovisnika su injekcioni korisnici.

"Ono što posebno komplicira i stvara veće posljedice i opasnost je istovremena upotreba različitih psihoaktivnih tvari. Posebno se često istovremeno koristi heroin, benzodiazepini i Tramadol, što može izazvati depresiju centra za disanje, prestanak disanja i smrt", rekla je Lisac.

Ističe da govoreći o ovisnosti i postavljenoj dijagnozi prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti, u Zavodu za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo najveći je broj registrovanih ovisnika o opijatima.

"Ovisnost je bolest, hronična, recidivantna. To je bolest mozga s posljedicama na mentalnom, somatskom, ponašajnom i socijalnom planu. Veoma je značajno prepoznati prve rane simptome i rano intervenisati. Uloga porodice, lokalne zajednice i uopće društva je veoma značajna. Ne treba osuđivati i moralisati, već se informisati i razumjeti. Samo na taj način se moze pružiti adekvatna i kostruktivna pomoć ovim mladima ljudima", kazala je Lisac.

Ona dodaje da je ovisnost izlječiva bolest, ali da je proces dugotrajan i zavisi od mnogo faktora: same ličnosti ovisnika, njegove porodice, te okruženja.

"Osnov svake prevencije su znanje, informisanost, aktivno i kontinuirano učešće svakog građanina i svih institucija", rekla je Lisac.

Kazala je kako je nažalost ova kategorija bolesnika, tj. ovisnika, diskriminirana i stigmatizirana počevši od medija koji uvijek na senzacionalistički način pišu i izvještavaju o ovoj bolest.

Malobrojni su oni koji izvještavaju na pravi način, što podrazumijeva javnu edukaciju stanovništva iz ove oblasti.

"Pored samih ovisnika, stigmatizirana je i njihova porodica, često i mi liječnici i drugi zdravstveni radnici koji se bave ovom problematikom. Smatra se da je ovo jedna od najtežih medicinskih profesija. Osnovni razlog stigmatizacije je neznanje o ovoj bolesti. Zbog toga sami ovisnici žive u subkulturnim grupama, a i oni izliječeni vrlo teško se kao bivši ovisnici mogu zaposliti i resocijalizirati u društvenu zajednicu", smatra Lisac.

Lisac je zaključila da su u svijetu ovisnici produktivni članovi društva jer im je data i pružena šansa.

"I kod nas ima značajan broj izliječenih, tj. bivših ovisnika. Vama postavljam jedno pitanje: Da li bi jedna medijska kuća zaposlila bivšeg ovisnika,da li biste mu vi dali šansu? Moja poruka je da svaki građanin treba da se zapita šta osjeća kada se kaže 'narkoman', da li to može biti i član moje porodice", istakla je Lisac.

O zloupotriebi lijekova za smirenje koje Bosanci i Hercegovci sve više koriste kao "legalnu drogu" više pročitajte ovdje.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: