{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mladi sve manje vjeruju u bolje sutra, ne traže posao i žive s roditeljima

13.8.2012. u 06:27
0
55
Mladi sve manje vjeruju u bolje sutra, ne traže posao i žive s roditeljima
0
Mladi sve manje vjeruju u bolje sutra, ne traže posao i žive s roditeljima
Prema rezultatima sveobuhvatnog izvještaja “Glasovi mladih”, koji pokazuje s kojim se sve izazovima u različitim područjima života mladi u BiH susreću, troje od četvero mladih su nezaposleni, većina njih nisu u braku, nemaju djece i nisu riješili stambeno pitanje, na svoju budućnost često gledaju s pesimizmom, a svoj životni standard u najboljem slučaju ocjenjuju “srednjim”.
Većina mladih, 71,9 posto živi u kući koja je vlasništvo njihovih roditelja ili supružnika, a ta je brojka među punoljetnim ispitanicima čak 69,2 posto. Ranjive grupe naročito su ugrožene, posebno kad je riječ o obrazovanju, zapošljavanju i prihodima.

“Izgradnja boljeg svijeta: Partnerstvo sa mladima” je tema kojom je širom svijeta 12. avgusta obilježen kao Svjetski dan mladih. Ove godine je upućen globalni poziv da se pomogne rješavanju pitanja od velike važnosti za mlade, te da se mladi potaknu da donose odluke koje su važne za njihov život.

“Studija je provedena s ciljem boljeg razumijevanja izazova s kojima se mladi trenutno suočavaju. Nezaposlenost mladih i dalje predstavlja problem u gotovo svakoj zemlji uključujući i BiH, a poboljšanje situacije se ne očekuje u naredne tri godine. Investiranjem u mlade, obrazovanje i edukaciju države mogu stvoriti veliku i produktivnu radnu snagu i zadovoljno građanstvo, čime se značajno doprinosi rastu nacionalnih ekonomija i jačanju zemalja. Nadamo se da će ovaj izvještaj doprinijeti ostvarenju tog cilja”, kazali su u zajedničkoj izjavi predstavnica UNICEF-a za BiH Florence Bauer i rezidentni koordinator UN-a Yuri Afanasiev.

Kroz istraživanje je ispitano više hiljada mladih ljudi, među kojima i oni iz ranjivih grupa, a njihovi glasovi kažu kako im je primarni problem nezaposlenost i stambeno zbrinjavanje, čijem je rješavanju potrebno pristupiti zbog dobrobiti bh. društva. Mladi su kazali i kako je potrebno uložiti napore da se ostvari kvalitetnije obrazovanje, kao i omogućavanje pristupa neformalnim programima obrazovanja većem broju mladih.

“Treba ohrabrivati poslodavce da mlade ljude uključe u donošenje značajnih odluka, a mlade poticati na asertivan pristup, veću poduzetnost i veći politički i društveni angažman. Jedan od prioriteta jeste i zaštita prava mladih ljudi, a naročito onih čija su prava ugrožena na radnom mjestu, onih kojima je ugroženo pravo na obrazovanje, kao i prava vulnerabilnih grupa. Na koncu, u BiH je neophodno poboljšati sistem socijalne zaštite i proaktivno djelovati na smanjenje mita i korupcije te preventivno kada je riječ o mogućoj trgovini ljudima”, kaže se u zaključcima i preporukama Istraživanja objavljenog na web-stranici Zasvakodijete.ba.

Od ispitanih, tek njih 21,9 posto je navelo kako su zaposleni na pola ili puno radno vrijeme, ili na vlastitom imanju u poljoprivredi. Uzevši u obzir samo punoljetne mlade, njih 28 posto tvrdi da su uposleni i da ne traže posao. U odnosu na mlade osobe iz opšte populacije, samo 11,1 postoo mladih iz ranjivih grupa navodi da su zaposleni na puno radno vrijeme.

Ispitani koji imaju sreću da su zaposleni kazali su kako im je u prosjeku trebalo 16 mjeseci da nađu posao nakon završetka školovanja, dok je taj prosjek 2008. iznosio 11 mjeseci. S obzirom na ovaj podatak, ne iznenađuje činjenica da trećina mladih ne vjeruje da će im obrazovanje koje su stekli ili stiču biti olakšavajuća okolnost za pronalazak posla.

Iako je tek 21,9 posto mladih zaposleno, čini se da mnogi nezaposleni mladi ljudi uopšte ne traže posao.

“Izuzevši učenike i studente, otprilike četvrtina nezaposlenih, 25,7 posto, navodi da ne traži posao. Polovina mladih – 50,2 posto, prihvatila bi posao u bilo kojem sektoru, dok 10,6 posto mladih traži posao u tačno određenom sektoru. Njih 13,5 ne traži posao u tačno određenom sektoru, ali, također, ne bi prihvatili posao u bilo kojem”.

Razlog zbog kojeg mnogi mladi ni ne pokušavaju naći posao jeste taj što su izgubili povjerenje u legalan način dobijanja posla, pa ih čak 61,6 posto smatra kako je podmićivanje prisutno u većini slučajeva dobijanja posla u javnoj administraciji, dok ih tek 4,4 posto smatra kako spomenuta praksa ne postoji. Kad su u pitanju privatne firme, 50,4 posto ispitanih smatra da je i tu potrebno podmititi nekoga da bi se dobio posao, a 6,6 posto ih smatra kako spomenuta praksa u privatnim firmama ne postoji.

Kad su u pitanju honorarni poslovi, 83,6 posto nezaposlenih nisu radili honorarno ili povremeno u periodu od šest mjeseci do ispitivanja, naspram 77,5 posto u 2008. pa se čini da je u BiH sve teže pronaći čak i privremeni ili honorarni posao. Među onima koji su posao pokušavali naći, u mjesec do ispitivanja njih 65,5 posto nije tražilo posao, dok ih je među ranjivim grupama 76,3 posto. Ispitanici iz ranjivih grupa navode kako bi pristali raditi za prosječnu platu od 512 KM, dok bi ispitanici opšte populacije pristali na minimalnih 633 KM.

Kad je učešće i angažovanje mladih u političkom životu i nevladinom sektoru u pitanju, svega 16,8 posto ispitanika navodi da su u određenoj mjeri zainteresirani za politiku, ispitanice u 47,2 posto slučajeva navode kako ih politika uopšte ne zanima, za razliku od 37,1 posto ispitanika. Na izborima nije glasalo 37,6 posto mladih iz opšte, te čak 56,6 posto mladih iz ranjivih grupa. Većina ispitanika, 87,2 posto smatra da mladi imaju malo ili da nemaju uopšte utjecaja na odluke koje se donose na lokalnom nivou. Mladi su rijetko i članovi određenih organizacija, a u volonterskim aktivnostima se ne angažiraju “jer to od njih niko nije tražio”. Svega 10,3 posto ispitanih volontiralo je u zajednici.

Kad je riječ o slobodnom vremenu mladih, čak 48 posto njih najčešće ga provode gledajući TV dva do tri sata dnevno, 47,5 posto ih provede na internetu isto toliko vremena, dok ih je čak 40 posto odgovorilo kako uopšte ne čitaju knjige. Mladi iz ranjivih grupa češće su među onima koji TV gledaju više od pet sati dnevno. Na šetnji, rekreaciji ili sportu 47,2 posto mladih provede manje od sat vremena dnevno.

Kada je riječ o budućnosti, ispitanici su pesimistični i najčešće vjeruju da se njihov životni standard neće promijeniti u iduće tri godine, bilo da je riječ o prihodima, radnom statusu, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, stambenom pitanju ili kvalitetu života generalno. Tako 36,6 posto njih iz ranjivih grupa smatra da neće doći do promjene, dok isto mišljenje dijeli 28,1 posto njih iz opće populacije. Dok je 2008. godine 7,3 posto ispitanih vjerovala da će im biti gore, sada njih čak 13,6 posto vjeruje da će budućnost biti gora od sadašnjosti.

Ovaj izvještaj je rezultat saradnje agencije Prism Research, UNICEF-a i UNDP-a a u okviru UN-ovog Programa zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP), koji zajedno provodi pet agencija UN-a, te IOM, UNFPA i UNV, a sve uz podršku Fonda za dostizanje milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG-F) koji finansira Vlada Španije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: