Na pitanje da li podržavaju sklapanje brakova između pripadnika i pripadnica različitih konstitutivnih naroda u BiH (Bošnjaka, Hrvata, Srba), potvrdan odgovor imalo je 412 ispitanika/ca, odnosno 41,4 posto, protivljenje sklapanju mješovitih brakova iskazala su 482 anketirana, odnosno 48,4, dok je 101 ispitanik/ca odgovorilo da ne zna ili je odbilo da odgovori (10,2 posto).
"Ispitanici koji su se protivili sklapanju 'mješovitih brakova' su uglavnom te brakove na startu osuđivali na propast, jer su razlike prevelike uz tvrdnju da takvi brakovi nisu nikada ni bila pretjerana karakteristika BiH i tu se kao važna prepreka pojavljuje rat i stradanja koja su iz njega proizašla“, kazala je Neda Perišić, autorica ove studije na pres-konferenciji u Banjoj Luci.
U studiji se naglašava da se odgovori razlikuju zavisno od toga da li ispitanici žive u RS-u ili FBiH te načina kako se etnički izjašnjavaju, ali i od visine prihoda, stepena obrazovanja, od toga gdje žive, na selu ili u gradu...
"Ohrabrilo me da je porast prihvatljivosti mješovitih brakova najizraženiji kod najmlađe populacije i raste s porastom stepena obrazovanja", kazala je Perišić.
Drugim anketnim pitanjem – "Da li mješovitim brakom smatrate brak sklopljen između pripadnika i pripadnica različitih nacija, a iste vjeroispovijesti", autorica je željela da provjeri da li u uvjetima reklerikalizacije isto religijsko opredjeljenje može nivelirati različito etničko porijeklo bračnih partnera i uticati da takav brak ne bude percipiran kao "mješovit".
U ovom slučaju 51,9 posto ispitanika/ca istaklo je da ovakav brak ne smatra "mješovitim", a 32,9 posto ispitanika/ca dalo je potvrdan odgovor, odnosno brak sklopljen između pripadnika i pripadnica različitih nacija, a iste vjeroispovijesti smatra "mješovitim brakom".
"Bez obzira na stalno propagiranje i mržnje i svega onog što nas udaljava od građanski pristojnog društva, mi nemamo pravnu formulaciju koja zabraljuje 'mješoviti brak", kazala je Perišić ali i dodala da s religijske strane, nijedna od tri konfesije u BiH nije blagonaklona prema ovim brakovima.
Profesor s Filozofskog fakulteta Banja Luka Miodrag Živanović smatra da odnos prema "mješovim brakovima" odslikava stepen bolesti društva u cjelini.
"S druge strane, sasvim je vjerovatno da simptomi ove bolesti posredno ukazuju i na moguće terpije, pa možda i kakve-takve šanse za ozdravljenje", kazao je profesor Živanović.
Studija, čiju izradu je podržala Fondacija "Friedrich Ebert Stiftung", sadrži i intervjuue koje je autorica obavila s djecom iz "mješovitih brakova", a osvrće se i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
