Ovaj događaj predstavlja završnu aktivnost implementacije projekta BIHERIT koji je imao za cilj reformu nastavnog plana i programa drugog ciklusa studija na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Predsjedavajući današnje konferencije, profesor arheologije iz Ljubljane i gostujući profesor na studiju arheologije u Sarajevu prof. dr. Predrag Novakovič ocijenio je da se projekt provodio kako je planirano.
"Projekt se polako primiče kraju, a mi smo zadovoljni. Ipak je tu bilo uloženo truda od brojnih partnera i domaćih i stranih. Vidimo pomake", kazao je on.
Naglasio je da je arheologija u BiH prilično stradala, što se pogotovo primijeti na lokalnoj i regionalnoj razini, gdje su praktično nestali arheološki profili u muzejima i zavodima.
"A tu je ključ, baština je 99 posto 'lokalna' baština", kazao je prof. Novakovič.
Naveo je da je cilj projekta, između ostalog, bio da osposobi mlade stručnjake, nosioce razvoja na tom području i da omogući najneophodniju infrastrukturu: opremu, ljude, biblioteke...
"To se polako primiče kraju s jednom solidnom dinamikom. Ocijenio bih da sve ide kako smo planirali", rekao je on.
Kada su u pitanju arheološke "nove snage" u BiH, Novakovič navodi da se tu radi o više razina. Najprije o mladim profesorima koji su u međuvremenu doktorirali ili će uskoro doktorirati na partnerskim univerzitetima, a koji će sutra preuzeti razvoj u svoje ruku. A tu su i studenti prvog i drugog ciklusa koji su imali priliku pratiti nastavu u kojoj su domaćim stručnjacima pomagali strani partneri.
"Ali, mlade snage moraju još da se dokažu. Dobili su šansu kakvu generacije prije njih nisu imale", kazao je Novakovič, dodajući da studij arheologije nije ni postojao donedavno u BiH.
Istaknuo je da su svi arheolozi koji su radili u BiH diplomirali u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i drugdje, što naravno, poslije osamostaljenja BiH nije bio dobar model kako planirati domaće stručnjake.
Doc. dr. Adnan Kaljanac s Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je učestvovao u pripremi, aplikaciji i implementaciji ovog projekta kazao je da je projektom bila predviđena modernizacija nastavnog plana i programa budući da BiH do prije desetak godina nije ni imala studija arheologije kada je otvoren studij u Mostaru, a nešto kasnije u Sarajevu. A susjedne zemlje su studij arheologije imale već prije 100 godina.
"Tako smo nakon osnivanja Katedre za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu razmišljali o nastavnom planu i programu, kako da ga moderniziramo, da ga uklopimo u sistem školovanja u okruženju, a i da studentima pružimo mogućnost da upoznaju šire okruženje i Evropu, te da učestvuju u terenskoj nastavi što je jako važno za arheologe", naveo je on.
Kaljanac je kazao da je zadovoljan rezultatima projektima, iako su uočene i neke razlike.
"S obzirom na to da smo imali 11 partnera primijetili smo da arheologija više nije jedinstvena nauka, da različiti partneri primjenjuju različite metodologije i na terenu i u nastavi. Uglavnom smo zadovoljni jer pronašli smo neki svoj put i na temelju toga formirali nastavni plan i program koji će biti implementiran od septembra", kazao je Kaljanac.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
