"Temu pod nazivom 'Kamp naselje na Sadbi' sam odabrala zato što mislim da je za Goražde jako potrebno da se počne više baviti korištenjem svojih turističkih potencijala. Mnogo ljudi živi na području gdje sam smjestila projekat, veliki broj ljudi iz Goražda ali i svijeta, posebno tokom ljeta i internacionalnog festivala prijateljstva koristi taj prostor za odmor i razonudu. Osim toga, turizam u kamp naseljima je jako potcijenjen kod nas iako je sve više u trendu u cijeloj Evropi, osobito među mladima. Prostor Sadbe je jedan od velikih resursa naše općine koji se može iskoristiti u tu svrhu. Ja sam naravno, iz mnogo razloga vezana za Drinu i željela sam da dam svoj doprinos razvoju općine Goražde", započela je Nadira priču o svom diplomskom radu.
”Kamp bi sadržavao nekoliko pomoćnih objekata u tom naselju. Tu je, najprije, uređena površina kampirališta sa kompletnom infrastrukurom. Ja sam odabrala da pomoćni objekti budu, prvo, jedan restoran koji bi u funkciji bio tokom cijele godine, zatim manji restoran koji bi mogao da služi isključivo kamperima. Svakako, planiran je savremeni sanitarni čvor koji treba da bude prozračan i uvjek čist. To se naravno postiže svakodnevnim čišćenjem, ali je u projektovanju jako bitno da se o tome vodi računa i da se recimo u enterijeru ugrađuju takvi elementi koji su laki za održavanje. Naravno, kamp mora imati recepciju sa nekim dodatnim sadržajima, na primjer mogućnost pristupa internetu", ispričala je Nadira reporteru Glasa Goražda dodajući da je u projektu planirala i ugradila i sportsko- rekreacione terene za fudbal, košarku, odbojku i tenis.
Veliku pažnju Nadira je posvetila tome da se u njenom projektu u najvećoj mogućoj mjeri sačuva priroda. Ona je u dijelu ozelenjavanja projektovala vegetaciju koja je autohtona i koja se može naći na obalama rijeke Drine.
"Uradila sam to iz razloga što mislim da u kamp ne treba imati ukrasno nego ambijentalno drveće koje tu pripada. Na svim saobraćajnim površinama u kampu koristila sam takozvane geo blokove koji su mreža ćelija koje se postavljaju na spremljenu površinu, u njih se sipa humus i zasadi trava. Cijeli se saobraćaj odvija praktično po travi koja to može da izdrži, jer se koristi jača trava, a korijen biljke se ne gazi…", ispričala je Nadira, napomenuvši kako je njen projekat realan i moguć te se nada da će se on realizovati upravo u Goraždu.
Veoma zanimljiv i konkretan diplomski rad-projekat pod nazivom 'Seoski edukativni centar' predstavila je Emina Hodo.
”Suština mog projekta jeste da bude mjesto okupljanja učenika, ne samo iz općina BPK, već iz cijele BiH ali i drugih država. Prostor osnovne škole na Osanici je na seoskom području koji ima izvrsne komunikativne veze i to bi moglo biti jedno odlično mjesto sastajanja u smislu edukativnih, kulturnih i sportskih aktivnosti. I za mlade koji bi dolazili iz drugih gradova, ne samo iz BiH. Aktivnosti jesu usmjerene najprije za učenike do 11 godina starosti, ali naravno ne samo za njih, već se otvaraju mogućnosti za doškolovavanje starijih. Sve to u cilju razvoja seoskog turizma", kazala je Emina, dodajući kako smatra da se njen projekat treba realizovati u Goraždu, međutim svjesna je trenutne ekonomske situacije u BPK zbog koje se u narednih deset godina vjerovatno neće moći početi s realizacijom 'Seoskog edukativnog centra', ukoliko, pak, za taj objekat se ne nađu strani investitori.
Mladi ljudi u Goraždu zaista mogu dati veliki doprinos razvoju općine Goražde i sve što treba je samo pružiti im priliku.
