{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mine prijete sa 11.443 lokacije, odnijele 7.431 život

S
5.8.2010. u 09:55
0
3
Mine prijete sa 11.443 lokacije, odnijele 7.431 život
0
Mine prijete sa 11.443 lokacije, odnijele 7.431 život
Po broju ugroženih zajednica i nivou uticaja mina BiH spada među najugroženije zemlje na svijetu, o čemu govori i podatak da je od početka rata, 1992. godine, do kraja 2009. godine u BiH od mina stradalo 7.431 osoba.
U revidiranoj bazi podataka o žrtvama minsko-eksplozivnih sredstava Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAK) navodi se da je u prvih šest mjeseci 2010. godine stradalo još šest osoba, od kojih dvije smrtno, dok su četiri teško povrijeđene.

Ovom bazom podataka nije obuhvaćeno oko 600 žrtava mina u BiH, o kojima je istraga u toku.

Prema podacima, tokom ratnog perioda stradalo je ukupno 6.027 osoba, od čega smrtno 1.163, a povrijeđena je 4.791, dok za 73 osobe nije poznat ishod stradavanja.

Nakon rata, dakle od 1996. godine do kraja 2009. godine od mina su stradale 1 133 osobe, dok za 271 osobu nije utvrđena godina stradanja. Od ovog broja (1.133 plus 271), smrtno je stradala 451, povrijeđeno je 912, dok za 114 osoba nije poznat ishod povređivanja.

Prema bazi podataka, od početka rata u BiH je najviše stradalih muškaraca u dobi od 19 do 39 godina koji svjesno ulaze u minirana područja i čine 64,42 posto svih žrtava i najugroženija su grupa.

Prema ovom izvještaju, djeca do osamnaest godina čine osam posto žrtava.

Od ukupnog broja žrtava koje su nastradale od 1992. godine pa do kraja 2009. nastradale su 482 osobe ženskog pola što iznosi 6,49 posto. U poslijeratnom periodu od 1996. do 2009. godine stradalo je 130 žena ili 26,97 posto od ukupnog broja nastradale ženske populacije stanovništva BiH.

U poslijeratnom periodu najveći broj stradalih su starosjedioci. Pretpostavlja se da je uzrok tome činjenica da starosjedioci smatraju da znaju gdje se mine nalaze i dublje zalaze u sumnjivu površinu.

Evidentno je da, i pored intenzivnih aktivnosti upozoravanja na mine u BiH, iz različitih razloga više od sedam posto žrtava svjesno ulazi u zagađene površine.

Frekvencija minskih povređivanja u ljetnim mjesecima je značajno porasla u odnosu na period prethodnih analiza tako da je najkritičniji mart, poslije snijega i na početku poljoprivredne sezone.

U izvještaju se obrazlaže da je porast nesreća u ovom periodu, najčešće, uzrokovan prikupljanjem ogrevnog drveta i šumskih plodova. Ovo ukazuje na činjenicu da je zemljoradnja i poslovi vezani za nju skoro jedini razlog za ulaženje u rizičnu zonu.

Evidenciju deminerskih nesreća od 1997. godine vodio je UNMAK, a kasnije BHMAK kao nasljednik. Tokom ovog perioda, od 2007. kada i kreće proces deminiranja, u BiH je stradalo 107 deminera od čega sa smrtnim ishodom 43, sa težim povredama 38 i sa lakšim povredama 26 deminera.

Prema podacima iz Strategije o protivminskom djelovanju, a prema Studiji o opštoj procjeni problema mina u BiH identifikovana je 1.631 zajednica kojoj prijeti opasnost od mina sa oko 23 posto populacije BiH.

Od ovog broja stanovnika BiH, četiri posto živi u zajednicama koje se smatraju visoko ugroženim, 8,6 posto u srednje ugroženim zajednicama i 10,6 posto stanovnika je u nisko ugroženim zajednicama.

Prema izvještaju BHMAK-a, veličina sumnjive površine na kraju 2009. godine iznosi 1.555 kilometra kvadratna, sa 11.443 lokacije i njena raspoređenost na teritoriji i karakter minskih polja su takvi da će sigurno biti dugogodišnji problem za BiH i njeno stanovništvo.

Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAK) objavio je na svojoj internet stranici 30. jula iscrpan Izvještaj i analizu aktivnosti na bazi podataka žrtava od mina 1996. godine do 2009. godine u kome se navodi da su se podaci o žrtvama mina nalazili po različim bazama, organizacijama i bili su nekompatibilni i nedovoljno upotrebljivi, zbog čega je bilo neophodno objediniti sve baze podataka o minskim nesrećama i žrtvama od mina koje su bile na raspolaganju.

U BHMAK-u ističu da je u posljeratnom periodu evidentirano znatno smanjenje broja žrtava mina u odnosu na ratni period, ali je isto tako evidentan i porast odnosa poginulih i povrijeđenih, za čak 49 posto. Srmtni ishod incidenata je u porastu od čak 49 posto u odnosu na ratni period, kada su češće eksplodirale tzv. male mine.

Prema analizi MAK-a, evidentan je kontinuiran pad broja žrtava od mina od 1996. godine do danas, osim 2008. godine kada su stradale 63 osobe, dok je godinu prije stradalo 48, a godinu kasnije 28 osoba.

"Konstantan pad broja incidenata doveo je do opuštanja. Ljudi su počeli da idu u minska polja i onda se desio taj, sreća mali, skok broja žrtava na šta smo mi intervenisali upozoravanjem na mine, odlaskom na teren, kontaktima sa ljudima...pa se to opet dovelo u neku normalu", pojašnjavaju u MAK-u.

U ovom centru navode da je bilo neophodno pristupiti pojedinačnoj reviziji podataka, reanketiranju i dopunjavanju podataka o žrtvama mina, zbog čega je pokrenut projekat "Revizija državne baze podatka" čiji je rezultat ovaj izvještaj koji je od 30. jula dostupan javnosti na internet stranici BHMAK-a.

Prema istom izvoru, postojanje velikog broja projekata i teška socijalna situacija kreirala je veliki broj "lažno pozitivnih" zapisnika o žrtvama mina, te se velika razlika u broju žrtava mina između stare i revidirane baze podataka pojavila u periodu od 1992. do 1995. godine.

"Broj žrtava od mina je puno veći u revidiranoj bazi podataka što je i razumljivo s obzirom da se u toku rata do mnogih žrtava nije moglo doći, a i same žrtve nisu htjele da budu evidentirane", navode u BH MAK-u.

U ovom centru ističu da je razgovor sa žrtvama mina mukotrpan posao u kome oni daju informacije koje su tačne oko 70 posto, nekada i manje od toga, na osnovu čega se rekonstruiše događaj.

"Najteži dio u razgovoru sa preživjelim žrtvama ustanoviti tačno uzrok nesreće. Žrtva mine nikad ne zna da je stala na minu. Ona zna da je nešto puklo... da li je to pukla granata pored, pa odbila nogu ili je stala na minu... predstavu nema šta se dogodilo, u šoku je i događaja se sjeća djelimično, najčešće po priči drugih", ističu u MAK-u.

Iz Centra za uklanjanje mina u BiH najavljeno je da će uskoro medijski biti predstavljena MAK-ova baza podataka sa 130 atributa po jednoj osobi, kako bi se novinarima pojasnile sve mogućnostio koje ta baza pruža i olakšao rad u izvještavanju o ovoj problematici.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: