{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Milioni eura propadaju: BiH deset godina ne može do imovine u Hrvatskoj

A
25.4.2014. u 10:46
15
52
Milioni eura propadaju: BiH deset godina ne može do imovine u Hrvatskoj
15
Milioni eura propadaju: BiH deset godina ne može do imovine u Hrvatskoj
Prošlo je gotovo deset godina od stupanja na snagu Sporazuma o pitanjima sukcesije imovine bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), a da Bosna i Hercegovina još uvijek nije ušla u posjed imovine koja joj je pripala u Republici Hrvatskoj.
Pravobranilaštvo BiH više od sedam godina vodi pravnu bitku na sudovima u Republici Hrvatskoj za uknjižbu prava vlasništva na objektima koji su pripali BiH, ali bez uspjeha. Istovremeno, u Republici Hrvatskoj propada imovina BiH vrijedna na desetine miliona eura.

Vile i zemljišta u Dubrovniku



Po Sporazumu o sukcesiji imovine bivše SFRJ, BiH je pripala vila "Aurora" Trsteno, u Dubrovniku, površine 1.138 kvadratnih metara sa zemljištem od 7.033 kvadratnih metara, vila "Erika" (Bosanka), također u Dubrovniku površine 130 kvadratnih metara i zemljištem od 796 kvadratnih metara. 

Kao imovina BiH treba biti upisan i hotel "Vis II" na Lapadu, također u Dubrovniku površine 968 kvadratnih metara, sa pripadajućim zemljištem od 9.041 kvadratnih metara. 

BiH od imovine na području Dubrovnika potražuje i zemljište površine 745 kvadratnih metara u naselju Gruž, kao i zemljište u Srebrenom u neposrednoj blizini tog hrvatskog grada površine 1.980 kvadratnih metara, te bolnice u Cavtatu: objekat i zemljište površine 5.000 kvadratnih metara. 

Među imovinom koja je u vlasništvu BiH na teritoriji Hrvatske nalazi se i kuća i zemljište u Omišu površine 1.064 kvadratnih metara. 

Uredba iznad Ustava i međunarodnih ugovora



Kako je za Anadoliju istakao Zenit Kelić, pomoćnik ministra finansija i trezora BiH u Sektoru za provedbu sukcesije bivše SFRJ i upravljanje imovinom institucija BiH, sporno je što Hrvatska i dalje primjenjuje uredbu o zabrani raspolaganja nekretninama na svojoj teritoriji iz 1991. godine.

Tom uredbom se "zabranjuje raspolaganje, prodaja, zamjena, darovanje, prenos prava, korištenje, davanje u zakup i privremenu upotrebu nekretnina na teritoriji Republike Hrvatske koje su u vlasništvu, posjedu, na korištenju ili upravljanju organa i institucija federacije (bivše SFRJ), republika i pokrajina".

"Međunarodnim ugovorom, koji je zaključen u Beču 29. juna 2001. godine između država sukcesora bivše SFRJ, njegovim Aneksom G jasno je naznačeno kako će se svi ugovori zaključeni od građana ili drugih pravnih lica bivše SFRJ do 31. decembra 1990. godine uključujući i one sklopljene od državnih preduzeća, poštovati bez diskriminacije. Sabor Republike Hrvatske ratificirao je Sporazum o sukcesiji donoseći Zakon o potvrđivanju ugovora o pitanjima sukcesije 2. juna 2004. godine od kada je on na snazi" , navodi Kelić.

On naglašava kako je i Ustavom Hrvatske propisano da međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu sa Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutrašnjeg poretka Republike Hrvatske i po pravnoj su snazi iznad zakona.

Onemogućavanjem stečenih prava, navodi Kelić, Hrvatska ne primjenjuje Aneks G Sporazuma o sukcesiji. 

"Hrvatska kao razloge navodi potrebu prethodnog zaključivanja bilateralnog ugovora o imovinsko-pravnim odnosima sa BiH pa da se otpočne sa ostvarivanjem stečenih prava upisa vlasništva. Ugovore o imovinsko-pravnim odnosima Hrvatska je potpisala sa Slovenijom i Makedonijom, na osnovu kojih im je vratila imovinu, ali je to bilo prije Sporazuma o sukcesiji. Stoga bilo kakva uvjetovanja da isto treba imati i BiH prije upisa vlasništva svoje imovine ne mogu biti uslov", ocijenio je Kelić. 

 Do sada je propalo više pokušaja potpisivanja sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima između BiH i Hrvatske, a posljednji pokušaj je bio 2012. godine kada je bio gotovo potpuno usaglašen. 

"Tada ga je osporila Republika Srpska zahtijevajući da se u njegove odredbe uvedu i stanarska prava. Hrvatska neće ni da čuje da se u taj ugovor unese taj segment koji se uglavnom odnosi na izbjegle i raseljene osobe. Uz Srbiju stoga BiH se nalazi u najnepovoljnijem položaju kada je u pitanju zaključivanje ugovora o imovinsko-pravnim odnosima sa Hrvatskom i rješavanju nekih važnih pitanja. 

Luka Šibenik i JANAF među otvorenim pitanjima 



Sve države nasljednice bivše SFRJ obavezale su se na bezuslovno sprovođenje Aneksa G, pa i Republika Hrvatska na sastanku Stalne zajedničke komisije viših predstavnika država nasljednica, kao foruma, koji ima ovlaštenja da osigura efikasno provođenje Sporazuma održanom u Beogradu 17. i 18. septembra 2009. godine. 

Sektor za provedbu sukcesije bivše SFRJ i upravljanje imovinom institucija BiH Ministarstva finansija BiH do sada je u više navrata, pa i prilikom posjete članova Predsjedništva BiH, kao prijedlog teza za razgovore u okviru otvorenih pitanja sa Hrvatskom posebno apostrofirao bezuvjetnu primjenu Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, navodeći da je on od izuzetne važnosti za rješavanje imovinsko-pravnih pitanja. 

Naglašeno je i da od privrednih subjekata, postoje zahtjevi za primjenu Aneksa G kojim su zaštićena prava na imovinu, te se traži pomoć u ostvarivanju njihovih prava. Primjer je, kako je naglašeno, Luka Šibenik koja je u vlasništvu Šipada, a gdje postoji osporavanje vlasničkih prava.

Isto tako, postoje otvorena pitanja u vezi sa regulisanjem odnosa u Jadranskom naftovodu (JANAF), elektranama na Trebišnjici, Buškom blatu i drugim projektima koji su investicioni aranžmani zaključeni i realizovani u okviru bivše SFRJ. 

Provedbe Aneksa G trebala bi zauzeti centralno mjesto i u okviru novog sastanka Stalne zajedničke komisije viših predstavnika država nasljednica koji bi se trebao održati u junu u Sarajevu i to nakon višegodišnje pauze. 

Očekuje se od Vijeća ministara BiH da u narednom periodu preuzme aktivniju ulogu kako bi se u bilateralnim razgovorima sa zvaničnicima Republike Hrvatske konačno riješilo pitanje uknjižbe imovine u vlasništvu BiH u toj državi. 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: