Hrvatski mediji navode da još nije poznato da li će ratifikacijom sporazuma između BiH i Hrvatske, koji su 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović i koja se pominje, biti riješen granični spor.
Ratifikacija sporazuma značila bi prepuštanje vrha poluostrva Kleka i ostrva Veliki i Mali škoj u Malostonskome zalivu BiH čime bi se otvorio put za gradnju mosta od Pelješca do kopna ili koridora kroz Neum.
"To nije stvar trgovine, to je stvar dogovora sa komšijama", rekao je Milanović i dodao da razgovora o granici sa BiH nije bilo posljednjih šest godina.
Milanović je istakao kako ne daje prazna obećanja u vezi s mostom, nego samo obećanje da će to raditi.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kaže da će se most Pelješac - kopno sagraditi i da ne vidi zašto bi Hrvatska o tom problemu morala razgovarati s BiH.
On je istakao da je BiH prijateljska zemlja i da će most biti sagrađen tako da će njeni građani imati siguran i kvalitetan pristup neumskoj luci.
"Ne možemo dopustiti da druga država odlučuje o sudbini tog mosta, o rješavanju problema koji se naziva diskontinuitet hrvatske teritorije. To je pitanje suverenosti Hrvatske", poručio je Karamarko.
Dogovor Hrvatske i BiH o granici je preduslov i da BiH pristane na gradnju mosta od Pelješca do kopna, ako Hrvatska odluči da joj je to optimalno rješenje da se poveže sa krajnjim jugom.
U septembru se očekuje sastanak predstavnika Hrvatske, BiH i Evropske komisije na kojem će se razmatrati različite opcije. Bilo koje rješenje – most od Pelješca do kopna i koridor kroz Neum – podrazumijeva saglasnost Brisela.
U slučaju mosta zbog finansiranja iz evropskih fondova, dok je u slučaju koridora bitno "zeleno svjetlo" Evropske komisije jer bi on praktično spajao dva dijela jedne članice EU preko teritorije zemlje koja nije članica.
Hrvatska bi do sastanka u septembru trebalo da izvaga argumente za i protiv ove dvije solucije.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
