Pod predsjedanjem visokog predstavnika Valentina Inzka, Upravni odbor PIC-a danas poslijepodne održao je sastanak s predsjedavajućim Vijeća ministara Nikolom Špirićem i njegovim zamjenicima ministrom finansija BiH Draganom Vrankićem i ministrom sigurnosti BiH Sadikom Ahmetovićem.
U svom obraćanju političkim direktorima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira predsjedavajući Špirić istakao je da je ovo prilika da se analizira urađeno u periodu od prethodnog zasjedanja Vijeća do danas.
"Bila bi ovo takođe dobra prilika da procijenimo šta je to što se može uraditi do izbora ili bar šta planiramo uraditi do tada. Nažalost, sastav pozvanih na današnji sastanak ne pruža garancije da ćemo postići taj cilj. Cijenim da bi bilo svrsishodno na samom početku ovog zasjedanja da nas je visoki predstavnik sve zajedno barem ukratko informisao o uspjesima razgovora koje je posljednjih dana vodio s ključnim političkim akterima od kojih zavisi tempo i sudbina daljih procesa. Bez takvih informacija, mi se danas možemo samo baviti nagađanjima", kazao je Špirić, saopćeno je iz Vijeća ministara.
Istakao je da je Vijeće ministara u prethodnom periodu ostalo posvećeno svojim strateškim ciljevima, a to su liberalizacija viznog režima za građane Bosne i Hercegovine, dobijanje statusa MAP-a u NATO-u, kao i održavanje makroekonomske stabilnosti.
Kada je u pitanju liberalizacija viznog režima, od 174 uslova, koliko ih je bilo u Mapi puta, ispunjena su 173, dok je zadnji uslov koji se odnosi na imenovanje direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u fazi ispunjenja, podsjetio je.
Ovom prilikom istakao je važnost liberalizacije viznog režima, kao i valorizacije onoga što se uspjelo ostvariti u prethodnom periodu.
"Smatram da je ovo još jedan od pokazatelja da je u Bosni i Hercegovini moguće ostvariti napredak uvijek kada se ciljevi realno postave. Liberalizaciju viznog režima treba svakako posmatrati i u kontekstu jačanja evropske ideje i evropske perspektive. Nedavna posjeta delegacije Evropskog parlamenta nas je snažno ohrabrila, ali je istovremeno i demonstrirala da nije svima u Bosni i Hercegovini u interesu da naši građani što prije dobiju bijeli šengen", rekao je Špirić.
On se osvrnuo na postupke nekih članova istaknutih nevladinih organizacija koji su od evropskih parlamentaraca tražili da se Bosni i Hercegovini ne odobri vizna liberalizacija prije izbora. Špirić ističe da je zabrinjavajuće da u ovako važnom projektu za građane ne postoji sinergija vladinog i nevladinog sektora.
Ocijenio je da su uslovi Mape puta ispunjeni te izrazio uvjerenje da će Evropska komisija i Evropski parlament zadržati isti stav koji su imali od samog početka pregovora, a to je da se radi o tehničkom a ne političkom pitanju. Lično očekuje da će s ovog skupa biti poslana preporuka Briselu da građani BiH zaslužuju bezvizni režim a da su vlasti ispunile uslove iz Mape puta.
"Drugi cilj kojem smo takođe posvećeni jeste članstvo u MAP-u. U potpunosti shvatamo da je put BiH ka NATO-u širi proces koji nadilazi ministarstvo odbrane i podrazumijeva aktivan doprinos svih ključnih aktera u BiH. Upravo zato je Savjet ministara na prethodnoj sjednici zadužio Ministarstvo odbrane da u najkraćem roku pripremi i dostavi Predsjedništvu BiH u dalju proceduru Plan i program rješavanja pitanja municije, naoružanja i vojne opreme kojim će se na transparentan i siguran način riješiti ovo pitanje. I ovom prilikom želim da istaknem značaj NATO integracija u smislu kreiranja pozitivne atmosfere u BiH kao i stvaranja čvršće kohezije unutar zemlje", rekao je.
Kao treći cilj istakao je održavanje makroekonomske stabilnosti. "Kombinacijom mjera državne i entitetskih vlada smo uspjeli sačuvati povjerenje u komercijalne banke, povećati nivo osiguranih depozita koje građana drže na računima kod banaka te smanjiti stopu obaveznih rezervi koje poslovne banke drže na računu kod Centralne banke kao garanciju likvidnosti sa ciljem povećanja kreditnog potencijala namjenjenog sektoru privrede".
Špirić je naveo i da su Vijeće ministara BiH kao i Vlada Republike Srpske ispunili uslove iz Pisma namjere s MMF-om te izrazio nadu da će i Parlament Federacije BiH ispuniti svoj dio obaveza, čime bi se stvorila pretpostavka za povlačenje druge tranše. On je istakao da ohrabruju vijesti da je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH danas usvojio potrebe zakone te izrazio nadu da će i Dom naroda federalnog parlamenta pokazati istu dozu odgovornosti.
Špirić je rekao da je Vijeće ministara u prethodnom periodu, između ostalog, utvrdilo 18 prijedloga zakona.
"Ja se ne mogu složiti s onima koji tvrde da u Bosni i Hercegovini nije bilo nikakvog napretka u prethodnom periodu iako ne tvrdim da taj napredak nije mogao biti brži i sveobuhvatniji. Ubijeđen sam da i brži i sveobuhvatniji napredak može biti ostvaren ukoliko umanjimo diskrepancu između ambicija i realnosti. Plašim se da prevelike iluzije samo produbljuju razlike i progres čine minimalnim.
Nemojte da zaboravimo da postoje i druge zemlje koje su nastale na bazi međunarodnih sporazuma a koje su danas izuzetno uspješne i članice su i Evropske unije i NATO saveza. Zašto je to tako? Zato što niko ne spori međunarodni sporazum na bazi kojih su nastali. Duboko sam uvjeren da je svako napadanje i jurišanje na Dejtonski mirovni sporazum igranje sa nestabilnošću zemlje. Poigravanje sa Dejtonom dolazi kako iz BiH tako i zvan nje. Ja i dalje stojim na stanovništu da Dejtonski sporazum predstavlja širok okvir za evoluciju sistema u Bosni i Hercegovini", kazao je.
Na kraju je istakao svoju opredijeljenost da se do izbora napravi što je moguće veći progres i taj period iskoristi najbolje što se može.
"Vas uvjeravam da je od velike važnosti da se međunarodna zajednica uzdrži od involviranja u izborni proces. Slanjem poruka šta bi bilo dobro za građane Bosne i Hercegovine, kao i poruka da bi postojeći establišment trebao platiti cijenu u oktobru i da je Bosni i Hercegovini potrebna alternativa, samo će se proizvesti kontraefekat i rizikovati da poslije izbora BiH liči na grad Mostar kojeg su mnogi prozvali 'grad slučaj'. Ako budemo slijedili primjer Mostara, prijeti velika opasnost da nakon oktobarskih izbora Bosna i Hercegovina uđe u najsloženiju institucionalnu krizu od Dejtona do danas. Ako je to cilj, na dobrom smo putu. U suprotnom, moramo pokazati zajedničku odgovornost za sudbinu zemlje", istakao je predsjednik Vijeća minstara BiH.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
