{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Migracija i slanje novca rodbini su značajni pokretači rasta u BiH

F
16.1.2007. u 17:50
0
0
Migracija i slanje novca rodbini su značajni pokretači rasta u BiH
0
Migracija i slanje novca rodbini su značajni pokretači rasta u BiH
Bosna i Hercegovina prima značajnu novčanu pomoć od iseljenika. Zvanično novac poslat iz inozemstva rodbini čini preko 20 procenata BDP-a, a očekuje se da je stvarna takva novčana pomoć i znatno veća, prema izvještaju Svjetske banke.
U saopćenju Svjetske banke se navodi da je migracija u okviru i iz zemalja u tranziciji iz Evrope i Centralne Azije velika i vjerovatno će se nastaviti povećavati obzirom će smanjenje nataliteta u regiji dovesti do povećane potražnje za mladom radnom snagom, prema izvještaju Migracija i slanje novca rodbini: Istočna Evropa i bivši Sovjetski Savez.

Dodaje se kako je poznato da se migracija u zapadnu Evropu značajno povećala u zadnjih 15 godina, pri čemu zapadna Evropa prima 42 procenta migranata iz centralne i istočne Evrope, kao i sve veći broj migranata iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Ono što je manje poznato da su na globalnom nivou, Njemačka i Francuska jedine zapadno-evropske zemlje među deset zemalja koje primaju najviše migranata. Rusija je druga po redu, a Ukrajina, Kazahstan i Poljska su takođe među prvih deset.

Rusija privlači migrante iz ostatka bivšeg Sovjetskog Saveza, posebno s Kavkaza i iz centralne Azije, a siromašniji centralno-azijski radnici idu u prirodnim resursima bogat Kazahstan. Ukrajina i Poljska služe kao tranzitne tačke za migrante na putu ka zapadnoj Evropi.

Poslata novčana pomoć je jedna od posljedica migracije od koje imaju koristi porodice migranata i njihove domovine. Za mnoge od najsiromašnijih zemalja istočne Evrope i centralne Azije takva novčana pomoć predstavlja najveći izvor vanjskog prihoda i služi za ublažavanje ekonomskih i političkih nestabilnosti u prethodnih 15 godina. Novčana pomoć predstavlja preko 20 procenata BDP-a u Moldaviji i Bosni i Hercegovini i preko 10 procenata u Albaniji, Armeniji i Tadžikistanu.

Da bi se osiguralo da od migracija imaju koristi i zemlje u koje se ide i zemlje iz kojih se dolazi, te bi zemlje mogle bliže koordinirati svoje politike tako da ponuda migrirajuće radne snage može zadovoljiti potrebe putem legalnih kanala čime se poštuju prava migranata i što je politički i socijalno prihvatljivo za zemlje koje primaju migrante.

“Postojeći bilateralni sporazumi bi se mogli poboljšati da olakšaju migraciju u regiji usklađujući ponudu migrirajuće radne snage s potrebama putem ekonomskih stimulacija“ objašnjava Bryce Quillin, ekonomista Svjetske banke i jedan od autora izvještaja.

Ne postoje gotova rješenja za efektivnu politiku migracije, ipak jedna od mogućnosti bi mogla biti kombinacija kratkoročne migracije sa stimulacijom za povratak ili kružna migracija. Kružna migracija bi omogućila migrantima da provedu kraći period vremena vani, bez stvaranja dodatne trajne migracije.

“Novi pristupi, kao što je kružna migracija i korištenje ekonomskih stimulacija bi mogli ojačati bilateralne sporazume,” kaže Willem van Eeghen, vodeći ekonomista Svjetske banke.

“Ako se ti pristupi pokažu djelotvorni, oni bi mogli rezultirati ’trostrukim dobitkom’ za migrante, zemlje iz kojih odlaze i zemlje u koje odlaze“.

U saopćenju Svjetske banke se navodi da potencijalne koristi od kružne migracije uključuju: zemlje u koje dolaze bi popunile nedostatak radne snage, povećale prihode i smanjile socijalne tenzije vezane za neregistriranu i nekontroliranu migraciju; zemlje iz kojih odlaze bi akumulirale ljudski kapital koji bi inače bio izgubljen; i migranti bi mogli povećati svoj prihod, izgraditi ljudski kapital i stvoriti financijske uštede, održavajući veze sa svojim porodicama, imati manje troškove slanja novčane pomoći porodici i stvoriti trgovinske/investicijske veze između zemalja.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: