{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mersad Berber: Bosna je ostala neostvarena utopija

A
11.6.2012. u 15:04
3
0
Mersad Berber: Bosna je ostala neostvarena utopija
3
Mersad Berber: Bosna je ostala neostvarena utopija
Mersad Berber
Mersad Berber (72), nesumnjivo jedan od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnika uopće, koji već dvije decenije živi u Zagrebu, u ekskluzivnom intervjuu za agenciju Anadolija (AA) kaže da dijeli zabrinutost za "ranjenu Bosnu".
Redovno prati situaciju u rodnoj zemlji i pita se što je, u konačnici njena sudbina.

"Promovirajući monografiju "Srebrenica" lani u Matici Hrvatskoj ja sam rekao da je meni žao da je Dejtonski sporazum dozvolio stvaranje u strukturi Bosne jedne etnarhije, dakle, jedne uvjetne države, da je Dejton razvio strukturu jedne homogene i funkcionalne države stvaranjem jedne pseudokneževine u srcu Bosne. Naravno, to je kasnije dovelo do problema. Dejton je promašena forma, a sada se vidi iskaz te promašenosti. On je jednostavno dao da etnonacionalističko pobjedi strukturu jedne moderne države, države koja počiva na principima o kojima je Ernst Bloch govorio da čovjek mora biti okružen nadom, jednom utopijom nekog boljeg života", kazao je Berber za agenciju Anadolija.

Po Blochu, nastavlja Berber, kolijevka humanizma je u utopija, to jeste želja za stvaranjem boljeg života, pa i jedne države.

"Bosna je ostala jedna neostvarena utopija! I u ovoj sada formi, u kojoj se ona trza, a ja to gledam svaki dan putem bosanskih televizijskih postaja, vidim to jedno kronično stanje. Ako bih mogao upotrijebiti jednu riječ, riječ je o agoničnom stanju, političkoj agoniji Bosne i Hercegovine", objašnjava Berber.

Kako se bliži 17. godišnjica genocida u Srebrenici, kojoj je ugledni umjetnik poklonio jedan od svojih najznačajnijih ciklusa, Berber sve više razmišlja o tom gradu.

"Srebrenica je poslala najuzvišeniji moralni aksiom. Ja sam rekao, citirajući jednu veliku misao Alberta Camusa, ako želite da krenete ka putu istine, putu slobode, izaberite mali grad koji se zove Bonavia, Srebrenica. Ako želite, dakle, da dođete do istine, istinske pravde.

Srebrenica je za mene ostala uzvišeni moralni aksiom. Napravio sam nekoliko putopisnih zapisa o toj vrsti boli. To je prvi put da je jedan genocid, jedan veliki svjetski genocid, bio popraćen neviđenom medijskom pažnjom. Potvrdile su se riječi francuskog filozofa Jeana Baudrillarda da je, zapravo, nova informatička civilizacija dio jednog lažnog simulakruma. Jedino što je tu autenično je smrt. To je simulakrum novih medija gdje se stvarnost kreira putem vijesti.

Ja sam sve to oblikovao u jednoj formi alegorije. Nad Srebrenicom, nad Bosnom, sam doveo dvojicu velikih antičkih junaka Dedala i Ikara, koji prate stradanje bosanskog naroda i kasnije, u letu iz Sarajeva, preko Bjelašnice prema Ateni, šalju poruke svijetu o tom stradanju, toj uzvišenoj tragediji bosanskog naroda", priča Berber.

Prošle godine Berber je u Zagrebu promovirao svoju monografiju "Srebrenica", radove na papiru 1996. – 2009. godine koja je potaknula veliko zanimanje javnosti. U novembru ove godine Berber priprema novu izložbu u Splitu gdje će javnosti biti predstavljen čitav ciklus radova koju su bili inspiracija za njegovu "Srebrenicu".

Monografija "Srebrenica" je realizirana u saradnji sa jednim od najeminentnijih svjetskih likovnih povjesničara umjetnosti Edwardom Lucie-Smithom iz Londona, koji je napisao završni tekst o Srebrenici i šest poema. U monografiji je štampana i srebrenička poema najvećeg živućeg bošnjačkog pjesnika Abdulaha Sidrana, izvanredni tekstovi poznatog povjesničara umjetnosti Igora Zidića iz Zagreba, te citati uglednog bh. filozofa Abdulaha Šarčevića.

Centralna ličnost monografije "Srebrenica" je američki antropolog dr. William Haglund, koji je radio na ekshumacijama žrtava iz Srebrenice.

"Obavio je prvi herojski posao na identifikaciji, zajedno sa jednim antropologom iz Perua. Nacrtao sam ih u knjizi kao da sam pratio njihova iskopavanja. Moja knjiga je svojevrsni omaž tom velikom antropologu koji je nesumnjivo zadužio bosanski narod. Sumnjam da su zvanične bh. institucije odužile tom velikom čovjeku za taj veliki posao. Jer, njegovo inicijalno iskopavanje od Pilica do dugih lokaliteta, sjeveroistočno od Srebrenice, bilo je osnova za veliko mezarje u Potočarima", ističe Berber.

Berber za agenciju Anadoliju otkriva da sa Sidranom radi na "ideji crtanja Bosne", gdje bi Sidran svojim "jezikom i leksikom" opisao jedno "poetičko stanje Bosne", prateći ciklus Berberovih crteža kojima se on, kako veli, vraća već 50 godina.

Želja Mersada Berbera je da ponovo izlaže u Turskoj. Posljednji put tamo se predstavio u novembru 2004. godine na velikoj izložbi Bošnjačkog instituta Adil-bega Zulfikarpašića u Dolmabahče palači u Istanbulu.

"Velika mi je želja da izlažem u Turskoj. No, još nema nekih inicijativa o jednoj takvoj izložbi. Bili su pregovori, ali, nažalost, nisam to doveo do kraja. Volio bih svoju zbirku, svoje integralno djelo pokazati u Turskoj, sa najnovijim istraživanjima i svojim retrospektivnim stvarima, kao što sam uradio u muzeju u Barceloni prije nekoliko godina. Jer, neosporno, jedna od moćnih sastavnica bosanske duhovnosti, jednog kontinuiteta bosanske kulture jeste kultura islamske civilizacije. Trska civilizacija, to jest Osmansko carstvo, je kao kompleksna civilizacija itetakako utjecala na povijest Bosne, od arhitekture do duhovne antropologije", konstatira Berber.

Berber je jedan od najvećih i najosebujnijih bh. slikara i grafičara. Rođen je 1940. godine u Bosanskom Petrovcu. On je vrstan crtač i ilustrator, grafičar, a radio je pozorišne scenografije i filmske plakate. Svoju inspiraciju najviše crpi iz “mističnog svijeta Bosne, njezinih otomanskih slojeva i tragičnog usuda njezinih ljudi”. Često tvrdi da "nostalgija curi iz njegovih dijela" i da je "tuđina najveći ispit".

Izlagao je u svim većim gradovima svijeta, od Londona i Madrida, preko New Yorka do Moskve, Jakarte i New Delhija, dobio je 50-ak nagrada, a stručnjaci su ga uvrstili među najveće svjetske postklasiciste.

Najznačajniji ciklusi su mu “Sarajevske kronike”, “Put u Skender Vakuf”, “Srebrenica”, “Hommage Vlahi Bukovcu”, “Otomanske kronike” i drugi, a radovi mu u svijetu postižu visoke cijene. Počasni je član Ruske akademije umjetnosti.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: