{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Merkel: "BiH mora sama mijenjati Ustav"

S
12.1.2010. u 18:38
0
68
Merkel: "BiH mora sama mijenjati Ustav"
0
Merkel: "BiH mora sama mijenjati Ustav"
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić tokom službene posjete Saveznoj Republici Njemačkoj sastao se sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Na sastanku je ocijenjeno da su odnosi između dvije zemlje dobri ali da se trebaju intenzivirati kako u oblasti političkih odnosa tako još više i u oblasti ekonomskih odnosa.
Kancelarka Merkel je na početku susreta naglasila da je interes njene zemlje što brži privredni i ekonomski razvoj BiH, te članstvo BiH u NATO-u i Evropskoj uniji.

Predsjedavajući Komšić se zahvalio kancelarki Merkel na pozivu za posjetu Saveznoj Republici Njemačkoj, jer se na taj način nakon osam godina održao prvi susret na najvišem nivou između predstavnika dvije prijateljske zemlje.

Dajući ocjenu stanja u BiH Komšić je naveo da se naša država trenutno nalazi u jednom periodu zastoja po pitanju rješavanja unutrašnjih problema, što je dovelo i do zastoja BiH na putu ka članstvu u NATO i Evropsku uniju. Kao glavni razlog za to Komšić je označio trenutno ustavno uređenje koje BiH čini neefikasnom zemljom u oblasti odlučivanja i sa velikim mogućnostima unutrašnjih blokada rada državnih institucija. Sve to je na kraju dovelo do prekomplikovanog sistema koji je stvorio ogroman birokratski aparat koji naša zemlja teško može podnijeti.

Kancelarka Merkel je istakla da BiH mora mijenjati Ustav, da to treba učiniti sopstvenim snagama, te da potpuno podržava put BiH ka NATO-u i Evropskoj uniji, ali da brzina tog puta isključivo zavisi od nas.

Posebno je podvukla nužnost kompromisa u političkim dogovorima i pregovorima jer, kako je navela, kompletan način funkcionisanja Evropske unije počiva na kompromisima. Rekla je kako se poslije kompromisa svi osjećaju loše jer su svoje interese stavili u drugi plan ali da je to jedini način funkcionisanja koji obezbjeđuje prosperitet i sigurnost.

Što se tiče odbijanja aplikacije BiH za MAP (Akcioni plan za članstvo u NATO-u) Komšić je istakao da je to donekle „dalo krila“ snagama u BiH koje su protiv članstva BiH u NATO-u, ali je dao uvjeravanja da naša zemlja bezrezervno nastavlja ispunjavati uslove na putu ka NATO-u koji je za BiH od egzistencijalne važnosti jer znači sigurnost, a sigurnost otklanja strah. Naglasio je da je za našu zemlju NATO sredstvo za oslobađanje od straha, straha koji je prisutan kod građana BiH.

Govoreći o važećem viznom režimu Evropske unije za građane BiH, predsjedavajući Komšić ga je označio kao „problem slobode kretanja“ što je jedno od osnovnih načela ljudskih prava, a koje kod građana BiH ima i veliko psihološko značenje. Obavijestio je kancelarku Merkel da je državi BiH ostalo jos devet uslova, pretežno tehničkih, za ukidanje viznog režima za građane BiH i da očekuje ukidanje viza za naše državljane početkom ljeta ove godine.

Merkelova je istakla da Savezna Republika Njemačka ima puno razumijevanje prema BiH i da joj daje podršku u njenim nastojanjima za ukidanje viznog rezima, kao i članstva u NATO-u, te je također iskazala spremnost za tehničku pomoć BiH u ispunjavanju uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Što se tiče OHR-a Komšić je naglasio da je OHR, kao institucija, u stvari taoc nejedinstvene politike zemalja članica Vijeća za implementaciju mira prema BiH. Rekao je kako za pojedine snage u BiH OHR ne predstavlja problem, nego su problem bonske ovlasti Visokog predstavnika koje ipak daju stabilnost i sigurnost građanima BiH. Iz tog razloga, naglasio je, nije problem da se OHR transformiše u Ured specijalnog predstavnika Evropske unije, ali da se bonske ovlasti i mogućnost njihove primjene „deponuju“ kod neke druge međunarodne institucije.

Osvrnuvši se na trenutni Ustav BiH, Komšić ga je ocijenio kao posljedicu rata, diskriminatorski, kao ustav koji nije riješio etničko pitanje u BiH i koji je stvorio nefunkcionalnu državu. Govoreći o ustavnim promjenama Komšić je istakao da se u taj projekat može ući tek nakon izbora 2010. godine, jer sadašnja vlast niti jednog trenutka u protekle tri godine nije imala zajedničku i usaglašenu viziju o budućnosti i razvoju BiH.

Na kraju izuzetno srdačnog sastanka predsjedavajući Komšić i kancelarka Merkel su se složili o nužnosti intenziviranja saradnje i kontakata između dvije zemlje na svim nivoima, kako političkim tako i ekonomskim.

Na kraju službene posjete Njemačkoj predsjedavajući Komšić je, na poziv Fondacije za nauku i politiku (SWP), održao predavanje na Institutu za međunarodnu politiku i sigurnost na temu: Aktuelna politička, ekonomska i sigurnosna politika u BiH, nakon čega je odgovarao na pitanja velikog broja ambasadora akreditovanih u Berlinu, istaknutih političkih stručnjaka i eksperata kao i članova njemačkog Bundestaga.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: