Mensur Zlatar 44 godine navija sat na sahat-kuli
"Riječ muvekit potiče od riječi vakat (vrijeme) i označava čovjeka koji podešava vrijeme, odnosno određuje kad je zalazak sunca", pojašnjava Zlatar na početku razgovora za Sarajevo-x.com.
Dodaje kako je uloga muvekita u ranijem periodu bila veoma značajna, budući da sat na kuli pokazuje vrijeme a la turca (lunarni sat) i na osnovu njega se određivalo kad će se klanjati koji vakat-namaz, a u vrijeme ramazana taj je sat bio mjerodavan za određivanje vremena iftara.
"Pamtim kad bi se za ramazan oglasilo zvono na sahat-kuli, potom bi se upalili kandilji na Begovoj džamiji, a onda i na džamiji na Vratniku. Danas je, naravno, drugačije, jer se s tabije oglasi top, a onda se na džamijama u Sarajevu popale kandilji, čime se označi da je vrijeme iftara. Međutim, i dan-danas tačno u vrijeme iftara oglasi se i zvono na sahat-kuli", pojašnjava naš sagovornik, ističući kako je sahat-kula izgrađena uz džamiju baš zato što se po tom vremenu određivalo kad se klanja koji vakat-namaz.
Jedini u svijetu
"Sigurno je da danas više ljudi ima privatni avion, nego što su ljudi u ta davna vremena imali sat. Tad je muvekit morao poznavati matematiku, astronomiju i fiziku, na osnovu kojih je, uz pomoć starog instrumenta (rub tahta ili astrolabijum) određivao kad je zalazak sunca, odnosno tačno vrijeme. S vremenom se tehnologija usavršavala pa se vrijeme određivalo uz pomoć savremenijeg instrumenta (sekstant). Danas, međutim, sve to nije potrebno, jer se sve može provjeriti i na osnovu ručnog sata, a svi potrebni podaci mogu se provjeravati i putem interneta", kaže naš sagovornik, koji sat na kuli navija dva-tri puta sedmično.
On napominje kako prema lunarnom vremenu dan počinje s akšamom i tada je na kuli 24 sata, te dodaje kako se pretpostavlja da je sat na sarajevskoj sahat-kuli jedan od rijetkih, ako ne i jedini preostali javni sat na svijetu koji mjeri lunarno vrijeme.
Prvi pisani trag o sahat-kuli u Sarajevu, čiji je graditelj Gazi Husrev-beg, jedan od najvećih bosanskih vakifa iz turskog doba, pojavljuje se u prvoj polovini 17. vijeka. Kula je od tad u nekoliko navrata bila oštećena, a najviše je stradala krajem 17. vijeka, kad je spaljena u naletu Eugena Savojskog na Sarajevo 1697. godine. Obnovljena je, naravno nakon toga, kao i 1762. godine. U knjigama je zaopisano da je kula značajnije oštećena i 1831, nakon čega je opet "popravljena prije 1834. godine".
"U 19. vijeku dograđen je gornji dio objkekta gdje je smješteno zvono, nakon što su dva sarajevska trgovca 1876. iz Londona donijeli satni mehanizam marke Gillete & Bland Croydon, jer je stari, turski, bio dotrajao. Novi satni mehanizam je imao dva utega, jedan za satni mehanizam, a drugi za zvono. Taj mehanizam ima transmisiju i pokazuje vrijeme na sve četiri strane svijeta i dan-danas", navodi Zlatar.
Tradicionalna vrijednost
Prema njegovim riječima, taj je satni mehanizam 1967. godine popravio je zlatar i sahadžija Abdulah Kasumagić, uz pomoć dvojice svojih radnika i našeg sagovornika, te pozlatio kazaljke i brojeve na sva četiri brojčanika.
"Od te 1967. godine ja do danas navijam sat na kuli, jer od tad raniji muvekit, stari imam Fejzulah Hadžibajrić više nije mogao obavljati taj posao i penjati se na kulu, koja ima 77 drvenih stepenika poredanih u kvadratnom nizu. Dakle, sve ovo vrijeme brinem o vremenu na sahat-kuli, ranije me tokom mog godišnjeg odmora u tome mijenjao komšija, a sad to čini moj sin. Tačno vrijeme na sahat-kuli danas više nije toliko značajno ako se gleda s praktične strane, ali zato ono ima svoju tradicionalnu vrijednost", zaključio je naš sagovornik.
Zahvaljujući Mensuru Zlataru i dan-danas kad u toku ramazana sat na kuli otkuca 24 sata, vrijeme je iftaru i tad se na tabiji oglasi top, a na džamijama se popale kandilji.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
