{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Memić i ostali: Prvo strijeljanje "Zulfikarovih" pripadnika

F
20.4.2012. u 17:41
1
Memić i ostali: Prvo strijeljanje "Zulfikarovih" pripadnika
1
Memić i ostali: Prvo strijeljanje "Zulfikarovih" pripadnika
U nastavku svjedočenja na suđenju šestorici bivših pripadnika Armije BiH (ABiH), Rasema Handanović je kazala da su dvojica pripadnika odreda “Zulfikar” 16. aprila 1993. godine poslali mještanku sela Trusina da dovede s položaja vojnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji su potom strijeljani.
Handanović, bivša pripadnica odreda “Zulfikar” pri Štabu Vrhovne komande ABiH, kazala je da su saborci Orhan Jujić i Eniz Popara pri pretresu kuća izveli ženu, dok je optuženi Dževad Salčin čuvao zarobljene žene i djecu.

“Izvode ženu i šalju je prema brdu, odakle se vraća s vojnicima. Strijeljanje je trajalo manje od minut, svi su ljudi pali. Neki su bili obučeni u kompletnu uniformu, neki su djelimično imali uniformu, a neki su bili u civilu. Nikada ranije nikog nismo strijeljali”, rekla je svjedokinja Handanović, koja je priznala da je učestvovala u ovom zločinu.

Ona je na suđenju u ovom predmetu već svjedočila na ročištima 30. marta i 16. aprila, kada je ispričala kako je strijeljano između pet i sedam muškaraca, te da je vidjela da su iz odreda pucali Eniz Popara, te optuženi Mensur Memić, Edin Džeko i Nedžad Hodžić, koji je i izdao naređenje nakon što je od zamjenika odreda Nihada Bojadžića - na pitanje šta da radi sa zarobljenicima - dobio odgovor da se pobiju.

Handanović je s Tužilaštvom sklopila sporazum o priznanju krivice za zločine u Trusini, kojim je predložena zatvorska kazna između pet i šest godina.

U sporazumu se obavezala i na saradnju s Tužilaštvom.
Handanović je kazala da su po ulasku u Trusinu 16. aprila 1993. godine vojnici lokalne jedinice, radi pretresanja, pojašnjavali koje kuće u selu su hrvatske.

Dodala je da su u pljačkanju sela učestvovali vojnici iz odreda i vodiči. Svjedokinja je navela je u napadu na Trusinu učestvovala još jedna žena, opisavši je kao “slobodnog strijelca” sa snajperom.

Za ubistva 18 civila i četiri pripadnika HVO-a počinjena u selu Trusina 16. aprila 1993. godine, Tužilaštvo BiH tereti Memića, Salčina, Senada Hakalovića, Hodžića, Bojadžića i Zulfikara Ališpagu.

Prema optužnici, Memić, Salčin i Hodžić su bili pripadnici Specijalnog odreda “Zulfikar”, a Hakalović pripadnik 45. brigade “Neretvica” ABiH.

U optužnici je navedeno da je Bojadžić, kao zamjenik komandanta odreda “Zulfikar”, rukovodio napadom na Trusinu, dok Ališpagu, tadašnjeg komandata odreda, optužnica tereti da nije kaznio vojnike jedinice koji su učestvovali u ubistvima.

Protiv Džeke, također bivšeg pripadnika odreda “Zulfikar” koji se nalazi u pritvoru, Tužilaštvo BiH vodi istragu zbog sumnje da je učestvovao u zločinima u Trusini.

Vasvija Vidović, Bojadžićeva braniteljica, osporavala je kredibilitet svjedokinje prezentirajući dokumente da ona nikad nije bila u Prvom krajiškom bataljonu ABiH, niti u “Handžar diviziji” koja je bila pri Štabu Vrhovne komande ABiH.

“Moguće da u bataljonu nisam evidentirana, ali posjedujem vojnu knjižicu”, odgovorila je Handanović.

Ona je “nemogućim” ocijenila tvrdnje braniteljice Vidović da je poslije rata, prilikom ulaska u Sjedinjene Američke Države (SAD), odakle je u BiH izručena krajem prošle godine, prikrivala pripadnost jedinicama ABiH.

“Ušla je 6. januara 1998. godine u saveznu državu Illinois. Izjasnila se kao politička izbjeglica”, pročitala je braniteljica dokumenat SFOR-a dostavljen Kantonalnom sudu u Travniku.

Handanović je pojasnila da ju je, prije odlaska u SAD 1996. godine, u Austriji ispitivao “general iz Pentagona”, kojem je rekla da je pripadnica ABiH i da je bila u Trusini. Na njegovo pitanje da svjedoči o Trusini u Haškom tribunalu, Handanović je, kako je rekla, odbila jer je željela “zaboraviti patnju”.

Handanović je braniteljici kazala da se ne sjeća da je razgovarala sa tužiteljicom Vesnom Budimir u vezi s događajima u Gornjem Vakufu.

“Pročitala sam u novinama da je napadnut konvoj humanitarne pomoći i da su ubijena trojica talijanskih humanitaraca. Ja nemam veze s Vakufom”, odgovorila je Handanović.

U sporazumu o priznanju krivice koji je Handanović postigla s Tužilaštvom BiH navedeno je da će otkriti informacije o nekim događajima iz Gornjeg Vakufa, Konjica, Jablanice, Trnova i drugih mjesta.

Handanović je rekla da joj Trnovo “zvuči poznato”, te da je moguće da je bila u nekim akcijama.

Braniteljica Vidović će nastaviti sa ispitivanjem Handanović na suđenju zakazanom za ponedjeljak, 23. aprila ove godine, kada će svjedokinji pitanja postavljati i Ališpagina odbrana, prenosi BIRN Justice Report.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: