- S obzirom na zločine koji su im stavljeni na teret, kazna nije odgovarajuća - kaže Mehmedović i negoduje zbog puštanja na slobodu osuđenih zločinaca nakon isteka trećine zatvorske kazne, te naročito zbog puštanja na slobodu nekih pojedinaca.
U tom kontekstu je navela primjer Momčila Perišića, bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije, za kojeg je nedavno Žalbeno vijeće Haškog suda naložilo puštanje na slobodu nakon što je prethodno bio osuđen na 27 godina zatvora za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Hatidža Mehmedović ističe da su presude poslije kojih se "žrtve osjećaju kao krivci a zločin se nagrađuje" opasne za mlađe generacije za koje bi adekvatna kazna zločincima bila najbolja poruka da zločin ne treba više nikada i nigdje počiniti.
Sudsko vijeće suda u Haagu izreklo je danas kazne od po 22 godine zatvora Župljaninu i Stanišiću za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio uklanjanje muslimana, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva s područja "planirane srpske države".
Sudija je prvo pročitao sažetak saslušanja suđenja i podsjetio da koncept velike Srbije ima dugu historiju i da je stvaranje jedne takve države postao veoma zastupljen cilj krajem 1980-ih i 1990-ih.
Nakon toga, u detalje su predočeni zločini koje su optuženi počinili nad nesrpskim civilima u BiH od aprila do decembra 1992. godine.
Stanišić je bio prvi ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, a Župljanin načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci, član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina i savjetnik predsjednika RS-a za unutrašnje poslove.
Stanišić se dobrovoljno predao Međunarodnom sudu u martu 2005., a Stojan Župljanin je uhapšen i prebačen u zatvorsku jedinicu u Den Haagu u junu 2008. godine.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
