{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Međunarodni sud pravde u ponedjeljak objavljuje presudu po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid

F
25.2.2007. u 10:24
0
0
Međunarodni sud pravde u ponedjeljak objavljuje presudu po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid
0
Međunarodni sud pravde u ponedjeljak objavljuje presudu po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid
Međunarodni sud pravde, glavni sudski organ Ujedinjenih naroda, donijet će u ponedjeljak presudu u slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore za kršenje Konvencije o prevenciji i kažnjavanju genocida.
Javna sjednica održat će se u 10.00 sati u Velikoj dvorani pravde u Haagu, tokom koje će predsjednica Suda Rosalyn Higgins pročitati presudu. Odmah nakon javne sjednice, predsjednica Suda dat će izjavu za medije.

Tužbu je u ime BiH još u martu 1993. godine podnio tadašnji zastupnik BiH, američki profesor međunarodnog prava Francis Boyle. Od tada je prošlo gotovo 13 godina do održavanja prve javne rasprave, 27. februara prošle godine.

Očekuje se da ishod ovog procesa ima historijski značaj, jer će odrediti prirodu rata i krivicu za rat koji je razorio BiH od 1992. do 1995. godine.

U tužbi protiv SCG, odnosno bivše SR Jugoslavije, bh. strana navela je da je nesrpsko stanovništvo BiH, posebno Bošnjaci, bilo žrtva genocida te da su većina žrtava bili civili i da je SCG počinila zločin radi stvaranja «Velike Srbije» na ruševinama bivše jugoslavenske federacije.

Prije početka procesa, osim osporavanja nadležnosti Suda, SCG je nekoliko puta nudila direktno rješenje spora sa BiH. Zastupnici SCG su isticali da bi bilo bolje ići na dogovorno rješenje, nego na sudsku presudu, jer bi to ojačalo ekstremističke snage.

Beograd je prije nekoliko godina ponudio da pomogne ponovnu izgradnju džamije Ferhadija u Banjoj Luci u zamjenu za odustajanje od tužbe, ali je ponuda odbijena.

Osim Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a iz 1992. godine, zastupnički tim BiH, predvođen Sakibom Softićem, oslanjao se i na neke presude Međunarodnog tribunala za ratne zločine u Haagu. To se posebno odnosi na presudu protiv generala Radoslava Krstića 2001. godine za genocid i zločine protiv čovječnosti zbog masakra u Srebrenici 1995. godine, te presudu protiv Dušana Tadića 1997. godine zbog događaja u Prijedoru, kojom je utvrđeno da je sukob u BiH bio međunarodni konflikt.

Posljednja javna rasprava održana je 9. maja prošle godine, kada je završnu riječ imala tužena strana.

Glavni zastupnik tada još postojeće državne zajednice SCG Radoslav Stojanović zatražio je tom prilikom da Međunarodni sud pravde kao neosnovanu odbaci tužbu BiH za genocid i tako "presudi u korist pomirenja, a ne nastavka sukoba" na prostorima bivše Jugoslavije.

On je istovremeno pozvao Sud da se proglasi nenadležnim u odlučivanju po tužbi BiH protiv SCG za genocid. Iznio je stav da SCG ne negira da su tokom rata u BiH počinjeni teški zločini, ali je istaknuo da se "ta zlodjela ne mogu pravno kvalificirati kao genocid" i dodao da zastupnici tužbe "nisu dokazali da je postojala genocidna namjera niti plan ili projekt za provođenje genocida".

Ukoliko odluka Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH bude pozitivna, bit će to prva presuda protiv jedne države za genocid, budući da se u poznatom Nirnberškom procesu njemačkih nacistima sudilo za pojedinačnu odgovornost.

Pored toga, SCG bi se suočila s plaćanjem ogromnih reparacija koje se mjere stotinama miliona dolara, jer je BiH tražila ratnu odštetu u iznosu koji ICJ bude odredio.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: