{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Međunarodni simpozij o turskom jeziku u Sarajevu: Jezik je most među nacijama

29.9.2015. u 10:50
124
4
Međunarodni simpozij o turskom jeziku u Sarajevu: Jezik je most među nacijama
124
Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu počeo je Međunarodni simpozij o turskom jeziku koji će trajati do 1. oktobra sa kojeg je poručeno da je jezik temelj kulture.
Ovo je deseti naučni skup koji se redovno održava od 2005. godine u organizaciji Univerziteta Bilkent (Ankara), svake godine u posljednjoj sedmici septembra u znak spomena na Prvi međunarodni simpozij o turskom jeziku koji je na inicijativu Mustafe Kemala Atatürka održan 26. septembra 1932. godine javlja Anadolu Agency (AA).

Prethodnih devet godina Međunarodni simpozij o turskom jeziku održan je u partnerstvu s univerzitetima u Turskoj, Albaniji, Bugarskoj, Grčkoj, Kipru i Kirgiziji.

Ove godine je Univerzitetu Bilkent partner Univerzitet u Sarajevu, a u organizaciji sudjeluju i Institut Yunus Emre, te Fondacija tursko-azerbejdžanskog prijateljstva, saradnje i solidarnosti. Lijepa je okolnost da se ovaj jubilarni deseti simpozij održava na sarajevskom Filozofskom fakultetu u godini u kojoj taj fakultet obilježava 65. godišnjicu osnivanja, a to je ujedno 65. godišnjica turkoloških studija na Odsjeku za orijentalnu filologiju.

Ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Cihad Erginay izrazio je zadovoljstvo jer je Univerzitet u Sarajevu domaćin jednog ovakvog simpozija.

"Granice našeg jezika nam pokazuju granice našeg svijeta. Jezik je glavno sredstvo kako bi shvatili politički, kulturološki i ekonomski svijet i bogatstvo jezika pozitivno utiče na uspjeh na ovim poljima. Vjerujem da će rezultati sa ovog simpozija obogatiti turski jezik i njegove rezultate. Nije slučajno da se 10. međunarodni simpozij održava u Sarajevu. Uključujući Univerzitet u Sarajevu u četiri bh. grada se izučava Turkologija", istakao je Erginay.

U bosanskom više od 8.000 zajedničkih riječi sa turskim jezikom



Naglasio je da je uz podršku Instituta Yunus Emre prošle godine 4.000 rukopisa iz osmanskog perioda, na osmanskom jeziku, prenijeto u digitalnu platformu.

Erginay je podsjetio da je turski jezik drugi izborni predmet u bh. školama.

"U bosanskom jeziku postoji više od 8.000 zajedničkih riječi sa turskim jezikom. Više od dva miliona naših građana, porijeklom iz BiH, čini jedan most među dvjema kulturama. Ovo pokazuje koliko je bitno da se simpozij održava baš u Sarajevu koje nam je i kulturološki i geografski blizu", poručio je Erginay.

Na Simpoziju u Sarajevu sudjeluje više od stotinu turkologa-filologa koji dolaze s više univerziteta iz Turske, iz Azerbejdžana, Estonije, Irana, Kazahstana, Makedonije, Poljske i zemlje domaćina - Bosne i Hercegovine.

Referati koji će se predočiti na ovome naučnom skupu odnose se na brojna područja izučavanja turskog i turkijskih jezika: gramatika, semantika, leksikologija, dijalektologija (savremena i historijska), onomastika, utjecaj savremenoga turskog jezika na turkijske jezike, kontrastiranje turskoga s turkijskim i evropskim jezicima.

Bosanskohercegovačka turkologija bit će prisutna na sesijama o savremenom turskom jeziku, historijskoj gramatici turskoga jezika i upotrebi turskoga jezika u književnosti. Naučnici, od kojih su neki turkolozi svjetskog glasa, izlagat će danas referate u sedam paralelnih sesija.

Voditeljica Katedre za turski jezik i književnost prof. dr. Kerima Filan u obraćanju je izrazila sreću što se 10. međunarodni simpozij održava baš na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

"Jezik je različito definisan kroz historiju i svaka definicija je tačna, ali ona koja je posebna je ta da jezik čovjeka čini čovjekom. Stotinama godina okupacija čovjeka jeste jezik. Posljednjih godina naša okupacija je turski jezik", istakla je Filan.

Predsjednika Organizacionog odbora ispred Univerziteta Bilkent, prof. dr. Rasim Ozyurek u obraćanju je kazao da je jezik most među različitim nacijama. Istakao je da je turski jezik vrlo bogat jezik i da bi glavni cilj trebao biti da se taj jezik štiti od stranih uticaja.

"Temelj kulture jeste jezik. Među Ataturkovim reformama svakako je najznačajnija reforma vezana za jezik. Jezik je most među različitim nacijama i također je temelj kultura i kulturnog dijaloga. Turski jezik je vrlo bogat", istakao je Ozyurek.

Prema njegovim riječima, cilj bi trebao biti da se taj jezik štiti od uticaja stranih riječi. Ozyurek je naglasio da im je na ovom naučnom skupu cilj čuti različita mišljenja naučnika iz različitih zemalja.

"To će doprinijeti razvoju jezika. Turski jezik je nešto sveto za nas, to je naše ime, prezime, ljubav, pjesma i također smatramo da je turski jezik naša zvučna zastava koju trebamo čuvati", kazao je Ozyurek.

Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Salih Fočo kazao je da je turski jezik na prostorima BiH prisutan stoljećima, a da se na Filozofskom fakultetu izučava još od njegovog osnivanja '50-tih godina prošlog stoljeća.

Napominje da je Turska uvijek bila prijateljska zemlja prema BiH te da je Odsjek za turski jezik i književnost danas najjači odsijek u jugoistočnoj Evropi.

"Danas je turski jezik u bh. školama drugi jezik koji se izučava. Iako su nam evropski jezici bliži, turski jezik je ovdje praktično postao domaći jezik. I ovaj današnji skup će doprinijeti da se afirmiše turski jezik na prostorima jugoistočne Evrope", kazao je Fočo.

Prorektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Ugo Vlaisavljević kazao je da svi mi u BiH stoljećima govorimo turski jezik, a to znači da imamo običaje, ponašanje, rituale, mnogo toga što potiče od jednog nasljeća turskog jezika.

"Ovaj skup će ostaviti trajni pečat u akademskoj zajednici u BiH", poručio je Vlaisavljević.

6.500 učenika pohađa turski jezik u FBiH



Direktor Instituta Yunus Emre u Sarajevu Mehmet Akif Yaman podsjetio je da je Institut osnovan 2009. godine kako bi prenio kulturu i umjetnost Turske.

Prema njegovim riječima, danas nastavlja svoj rad u 34 zemlje sa 42 odjeka. Yaman je istakao da je više od 10.000 učenika je učiloturski jezik na njihovim institutima širom svijeta i uz pomoć njih se širi interesovanje za ovaj jezik u zemljama u kojima djeluje ovaj centar.

Govoreći o njihovom radu u BiH Yaman je kazao da je oko 3.000 studenata, učenika pohađalo njihove kurseve turskog jezika.

"Izvan Sarajeva smo imalo više od 5.000 polaznika. Kao drugi strani predmet, 6.500 učenika pohađa turski jezik širom kantona u Federaciji. Zainteresovanost za turski jezik i u školama i na kursevima se povećava", poručio je Yaman.

Predsjednik Tursko-azerbejdžanske fondacije prijateljstva, saradnje i solidarnosti Enver Hasanoglu kazao je da su dva glavna problema civilizacija jezik i zajednička kultura.

Prema njegovim riječima, jezik koji se danas govori, jezik Republike Turske jeste jezik koji je prenesen u 13. stoljeću preko Yunus Emrea.

Hasanoglu je istakao da nažalost, u njihovoj zemlji posljednjih dana je povećano korištenje riječi stranih jezika.

"U medija, na pijaca, među ljudima, strane riječi se koriste bez ikakvog razmišljanja. Naša obaveza je da tu svijest o turskom jeziku držimo budnom", poručio je Hasanoglu.

Napomenuo je da postoji i teza da će nekoliko jezika do kraja ovog stoljeća izumrijeti. Ističe da nestane jedan jezik to znači da nestaje jedna kultura.

Nakon obraćanja su uručena priznanja za doprinos u Turkologiji.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: