BiH
0

Maske su pale, građani BiH više ne žele prazne priče "svojih" političara

Piše: E. Gorinjac
Proteste građana zbog neusvajanja zakona o jedinstvenom matičnom broju podržava 89 posto ispitanih građana Bosne i Hercegovine. U FBiH 95 posto njih podržava proteste, a u RS 77 posto. Najveći broj građana smatra da su protesti usmjereni protiv svih političara u državi, pokazalo je istraživanje agencije Ipsos Plus.

Građani su se napokon probudili i shvatili da, bez obzira na ime i prezime, vjeroispovijest i naciju, svi imamo iste probleme, dok naši predstavnici u vlasti sasvim lijepo žive, glumeći velike borce za nacionalnu stvar.

Šemsudin Maljević, aktivista NVO Akcija građana, bio je među prvima koji su došli na proteste pred Parlamentarnu skupštinu BiH. Kaže da je bilo, ali da je još uvijek, vrlo teško otrgnuti "običnog" čovjeka iz kandži politike, ali da se pokazalo da je građanima na cijeloj teritoriji BiH ipak dosta životarenja i priče o borbi za tobože nacionalne interese.

"Političari imaju sve instrumente na svojoj strani, novac, medije..., uspjeli su u posljednjih 20 godina uraditi loš, ali za njih odličan posao. Uspjeli su totalno poljuljati povjerenje između ljudi koji se nalaze na različitim prostorima BiH, ili su različitog etničkog backgrounda, međutim, nije ovo prvi put da smo uspjeli okupiti građane oko istog pitanja. Ovo je ipak jedan od najizraženijih primjera na osnovu kojeg se vidi da se ljudi ipak ne kunu toliko u politiku, odnosno u političke partije. Kao što je ponekad teško natjerati čovjeka da razmišlja individualno, još je teže zadržati ga u takvom razmišljanju. Mašinerija koja ide kontra stava običnog čovjeka će uraditi sve da ide kontra onoga što smo postigli do sada. Sada će uslijediti medijski i svaki drugi oblik kontra kampanje. Uspjeli smo razbiti torove u koje smo nagurani, a sada će oni pokušavati napraviti kontraefekt. Moj prijatelj je dao dobrar primjer, kaže sada ćemo ponovo vidjeti ekscesne situacije, vandalizam na grobljima, na vjerskim objektima, što će doći postepeno i prikriveno, kao da se desilo samo od sebe, a zapravo će biti izrežirano", smatra Maljević.

Nikome nije žao parlamentaraca

Rezultati posljednjeg buđenja građana će natjerati političare da mijenjaju ponašanje, jer situacija u kakvu su doveli državu i na kraju krajeva svoje glasače, ne može trajati dovijeka.

"Nisam uopće iznenađen time da toliko ljudi u RS-u podržava proteste. Razgovarao sam s ljudima i u Istočnom Sarajevu i u drugim gradovima u tom entitetu, ma nikome od njih, vjerujte, nije žao ovih u Parlamentu. Vidjet ćemo hoće li taj njihov nerad biti nagrađen na izborima. To je sada taj bitniji dio i vidjet ćemo hoće li građani svoj zajednički stav pokazati i na izborima", dodaje Maljević za naš portal.

Ispitivanje je urađeno na 510 građana iz cijele BiH. Međutim, politički analitičar i urednik magazina Respekt! Željko Raljić iz Banje Luke smatra da, bez obzira na veličinu uzorka i na različita tumačenja u javnosti, ono pokazuje da su protesti zbog neriješenog pitanja JMB-a dobrim dijelom i izraz općeg nezadovoljstva građana.

"Ne trebamo nikakvo ispitivanje javnog mnijenja da bi se to zaključilo. Danas tri komšinice, kada se sastanu uz kafu, ili trojica komšija uz pivo, za jednu od tema imaju i lošu ukupnu situaciju u društvu. Dakle, nezadovoljstvo je opće u cijeloj zemlji", kaže Raljić.

On dodaje da je nešto manja podrška protestima za JMB u RS-u, u odnosu na FBiH, dijelom odraz dubokih društvenih podjela, ali i upinjanja medija pod kontrolom vlasti u Banjoj Luci da dokažu kako su protesti u Sarajevu ispolitizirani i usmjereni protiv RS-a.

"Medijski poslušnici su svaki pojedinačni istup bilo koje grupacije predstavljali kao prioritetan društveni stav u Federaciji, poput istupa predstavnika Koalicije 1. mart, ili Antidejton grupe. Jasno je da svako ima pravo da iskaže nezadovoljstvo i podršku protestima bilo koje vrste, pa i NVO", ocjenjuje Raljić u razgovoru za Klix.ba

Kao i većina drugih analitičara i Raljić smatra da je pitanje JMB-a zapravo bilo samo inicijalna kapisla protesta.

"Nažalost, previše halabuke koju su podigle neke stranke iz oba entiteta, a koje su u svemu vidjele priliku za promovisanje svojih političkih stavova, zbunilo je dio javnosti. Dileme u vezi sa opravdanosti protesta dijelom su otupile demonstraciju nezadovoljstva. Ipak, činjenica je da su građani nezadovojni većinom aktuelnih političkih lidera u BiH, što je pokazalo i posljednje istraživanje koje je provodila agencija Ipsos po narudžbi Nacionalnog demokratskog instituta. To istraživanje je pokazalo da je ogroman nivo nepovjerenja čak i prema vodećim političarima koji su predstavnici stranaka-pobjednica u dva posljednja izborna ciklusa u BiH. Mislim da će ovo nezadovoljstvo zbog izrazito teške socio-ekonomske situacije u društvu rasti i u budućnosti", zaključuje Raljić.

Zadržati demokratski karakter građanskog neposluha

Život građana u cijeloj zemlji je sveden na gole biološke funkcije, to je i razlog zašto je toliki broj njih zapravo podržao proteste. Otvorila se nova dimenzija političkog, na koju će političari u narednom periodu itekako morati računati, kaže prof. dr. Asim Mujkić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, a to se već i vidi po njihovoj nervozi.

"Bez obzira na to o kojoj političkoj opciji je riječ, prisutna je ta nervoza. Smatram tu novootvorenu dimenziju i energiju vrlo važnom i možda u njoj možemo vidjeti neku mogućnost za transformaciju ukupnog političkog sistema u BiH. Ovdje nas je zapravo ovakav sistem doveo do tog egzistencijalnog momenta. Smatram da je važno da se održi otvoreni i demokratski karakter građanskog neposluha, da to ne poprimi formu neke nove političke partije, da se izbjegne što više hijerarhizacija i da se otvori debata u pravcu daljnje borbe. Bitno je da se čuje što je moguće više glas različitih aktera i građana", kaže profesor Mujkić za Klix.ba.

Profesor ocjenjuje kako u FBiH imamo sistem koji se već sam od sebe urušava, a da u RS još uvijek predstavlja centralizirani, politički vrlo nadziran entitet. Nešto manja podrška protestima građana u RS-u je i posljedica dobrim dijelom toga što vladajuće strukture u velikoj mjeri nadziru medije u tom dijelu BiH.

"Još uvijek je moguće vršiti onu elementarnu instrumentalizaciju ljudi, što smo vidjeli u slučaju studenata u Banjoj Luci. Oni su naprosto pritisnuti propagandom kroz medije, morali su se javno ograditi od sarajevskih protesta premda to uopće nije bio razlog što su izašli na ulice. Time su ušli u paradoks, ograđuju se od sarajevskih protesta, a sarajevski protesti prozivaju upravo one strukture koje njih nazivaju kretenima i kopiladima", kazao je Mujkić.

Bez obzira na to kako u kojem entitetu političke elite interpretirale ono što se dešavalo, činjenica je da građani više ne razmišljaju kao oni, potajno ili javno, više ih ne podržavaju.