"Ovo je dokument koji svjedoči o historiji kontinuiteta postojanja bosanskog jezika na prostoru BiH. Rječnik Hevaija je najstariji južnoslavenski rječnik štokavskog narječja u Evropi i jedan od najstarijih rječnika na balkanskim prostorima“, rekao je federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić.
Imajući u vidu da je bosanski jezik jedan od tri službena jezika u BiH, ovaj rječnik kaže predstavlja okosnicu svega onoga što se naziva kontinuitetom historijske vrijednosti bosanskohercegovačkih naroda i njegovog stvaralaštva.
Smatra da ovo krucijalno djelo za BiH, ali i čitavu regiju otvara nove istraživačke prostore u izučavanju bosanskog jezika, a može otkriti i nove horizonte, pa čak kad se to čini nemogućim i zato ga je doista vrijedno imati.
Za jedinstvenu ideju ponovnog objavljivanja ovog rječnika Mašić je izrazio zahvalnost načelniku Općine Tuzla Jasminu Imamoviću, koji je istakao da su jubilej od 380 godina od objavljivanja kapitalnog djela - prvog rječnika bosanskog jezika, 410 godina od rođenja Muhameda Hevaija, te 360 godina od njegove smrti bili dovoljni razlozi zbog čega se Ministarstvo obrazovanja i nauke i Općina Tuzla odlučili izdati ovo djelo.
"Bosansko-turski rječnik je zajedničko naslijeđe svih Bosanaca i Hercegovaca, koji s ponosom mogu reći „Ja sam iz zemlje koja baštini najstariji južnoslavenski rječnik štokavskog narječja u Evropi", kazao je Imamović.
Najmanje 30 godina na životu i djelu Uskufije radi prof. dr. Ahmet Kasumović, koji je objasnio da se rječnik sastoji iz tri dijela.
"Predgovor se sastoji iz 102 stiha. Drugi dio čini rječnik s 13 poglavlja, a treći dio je pogovor sa 14 stihova", kaže Kasumović dodajući da je rječnik neprocjenjiv kapital koji ima BiH, a koji niko i nikada neće moći osporiti.
Vrijednost ove knjige kaže da je u činjenici što je Hevai pronašao i utvrdio proces svog vremena da je Bosna planetarno dobro i ideja u kojoj se bezbroj različitosti ostvaruje i funcionira u jedinstvu.
"Pod pojom bosanski jezik Hevai smatra sve ono što se nalazi u govornom osjećanju svih Bošnjaka, Hrvata i Srba", istakao je Kasumović.
Još jedna prednost ovog djela je u tome što je u njemu objavljen prijepis iz Upsale, koji nam nikada ranije nije bio dostupan.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
