BiH
453

Martin Raguž za Klix.ba: Ova zemlja treba vratiti samopoštovanje, moramo podvući crtu

Razgovarala: Ermina Skorupan-Husejnović
Martin Raguž
Martin Raguž
Martin Raguž, predsjednik HDZ-a 1990, jedan je od četiri kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kandidaturu za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Raguž je prihvatio na predizbornoj konvenciji HDZ-a 1990 održanoj početkom maja u Mostaru kada je više od 1.200 izaslanika tražilo da se kandidira za tu poziciju.

Sa Martinom Ragužem smo razgovarali o kandidaturi, planovima ukoliko pobijedi na predstojećim Općim izborima, ali i o budućnosti Bosne i Hercegovine i građana ove zemlje.

Šta će biti prioritet u Vašem radu ukoliko budete izabrani za člana Predsjedništva BiH?

Prvi prioritet u radu Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao kolektivnog šefa države jeste okretanje ozbiljne strateške inicijative ka euroatlanskom putu, a s obzirom na nadležnosti Predsjedništva gdje je strateška odgovornost za vanjsku politiku u rukama predsjednika po Ustavu, odnosno Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Stajanjem na te evropske tračnice BiH će definitivno zakoračiti u ambijent mira i stabilnosti, a ne nestabilnosti kao to je često bilo u povijesnim ciklusima. Druga strateška odrednica je da Predsjedništvo BiH treba pokrenuti inicijative za kvalitetan institucionalni rad prema Vijeću ministara, Parlamentu BiH, pa čak i vladama entiteta u smislu koordinirajuće uloge oko strateških prioriteta, prema zemljama prijateljima i prema strateškim međunarodnim institucijama i organizacijama sa porukom da je i ovdje moguće voditi bolju i odgovorniju politiku sa kredibilitetom, sa poštivanjem rokova i obaveza koje stoje pred Bosnom i Hercegovinom i sa vraćanjem povjerenja u institucije BiH. Predsjedništvo je na vrhu te piramide i njegova odgovornost je u tom smislu najveća.

Treći prioritet jeste da kroz djelovanje Predsjedništva promoviramo jednu novu političku kulturu dijaloga, argumenata, uvažavanja i harmonizacije naših odnosa koji su ovdje konfliktni i destruktivni u smislu trošenja energije na negativan način, nego da kroz međusobnu harmonizaciju identiteta i pristupa stvorimo novu dimenziju odnosa i podvučemo crtu pod sukobe, destrukcije i manipulacije, da se otvori jedna nova stranica kada su u pitanju odnosi u BiH. Mislim da je red da te pozitivne inicijative krenu od Predsjedništva BiH.

Na taj način bi se stvorio politički ambijent, da se počne vraćati povjerenje građana u institucije i u politiku generalno, jer to je sada strahovito dovedeno u pitanje. Bez stabilnih institucija, ne možete pokretati niti jednu ozbiljnu suštinsku reformu. Drastično je opao udio investicija i najveći prioritet treba biti stvaranje političkog ambijenta u kojem ćemo moći pokretati resurse, otvarati perspektivu i razvoj i zaustaviti ovaj egzodus koji je kontinuiran.

Na šta ćete staviti poseban naglasak tokom predizborne kampanje, koja zvanično počinje 12. septembra?

U komunikaciji smo s ljudima iz cijele Bosne i Hercegovine. Od izbornog Sabora koji je održan prije godinu dana u Parlamentu BiH i kada sam dobio mandat za predsjednika stranke, sam u stalnom kontaktu sa svim relevantnim strukturama društva. Evidentno je da je silazna putanja, kada su u pitanju ozbiljni procesi za ovu zemlju, nažalost ubrzana.

Ovdje postoji jedna stalna institucionalna konfrontacija, izostanak dogovora oko strateških prioriteta. Osobno, kao kandidat mislim da treba podvući crtu pod sve te manipulativne političke obrasce koji su nas nažalost sve skupo koštale i putem kojih se pokušava konzervirati moć određenih struktura i elita, bez polaganja odgovornosti biračima i javnosti uvijek prebacujući odgovornost na nekog drugog, bez spremnosti na lično preispitivanje i vlastite odgovornosti. To je ono što smo promovirali u predizbornoj, a sada i u izbornoj kampanji. Vodimo pozitivnu kampanju, ne bavim se drugim kandidatima, već idemo u srce problema, u suštinu. Suština je da se više ne možemo dvojiti oko BiH.

Bosna i Hercegovina ima svoju jasnu, stabilnu, evropsku perspektivu kao multietnička, demokratska zemlja u kojoj će se izjednačiti i standardizirati prava u kolektivnom smislu i ukloniti diskriminacija, ali provesti i određene reforme da to bude funkcionalna država koja će biti u funkciji svojih građana, a ne određenih struktura, gdje neće javna potrošnja i javni sektor u ovom procentu dominirati tako da ne ostaje ništa ni za kulturu, ni za znanost, ni za kvalitetno socijalno servisiranje, mlade talente…

Moramo otvoriti jednu racionalnu, argumentiranu priču, da vidimo koji su to unutarnji resursi, šta trebamo “skresati”, koje poteze povući i jednostavno ne ponavljati istu priču i odgađati odgovore na ova pitanja, a stanje je svakim danom sve teže. U tom kontekstu je Predsjedništvu važna institucija preko koje treba krenuti ova pozitivna inicijativa za promjene. Trebamo voditi računa da svi u ovoj zemlji budu zadovoljni i da se osjećaju komforno.

Kada govorim u poziciji predstavljanja hrvatskog naroda, gdje vlada stereotip da su Hrvati problem i njihov odnos prema zemlji Bosni i Hercegovini, ja tvrdim da Hrvati nisu problem, već da mogu biti značajan dio rješenja za stabiliziranje ukupnih odnosa i to ukoliko se institucionalne stvari, u smislu izbora ključne institucije i načina donošenja odluka na evropskom putu BiH urade, onda možemo samo ojačati svi skupa. Mi trebamo preuzeti odgovornost za stvaranje pozitivnog, a ne negativnog pristupa stalnog traženja krivca u drugome, a ne preuzimanja tih koraka koji trebaju krenuti od nas samih.

Moja ambicija je da šaljem upravo takvu poruku: Tu smo, ostajemo i spremni smo dati svoj doprinos za čitavu cjelinu, svi se trebaju osjećati dobro, a ova zemlja ima perspektivu, njeni ljudi trebaju dobiti poštovanje. Ova zemlja treba vratiti samopoštovanje, a ne biti samo objekt odnosa i preslagivanja u regiji ili šire. Institucionalni, politički i ljudski kredibilitet treba valorizirati već na ovim izborima i biti partner i Evropi i zemljama prijateljima i SAD-u jer je ovo globalna utakmica gdje je sve isprepleteno i to neće niko uraditi za nas.

Moramo pokazati da postoje ljudi, institucije i kandidati koji to žele istinski. U zadnje vrijeme se ponovo vraća fokus na Bosnu i Hercegovinu i to moramo iskoristiti.

Raguž: Vodimo pozitivnu kampanju, ne bavim se drugim kandidatima
Raguž: Vodimo pozitivnu kampanju, ne bavim se drugim kandidatima

Ove godine za članove Predsjedništva BiH iz sva tri naroda ukupno se prijavilo 17 kandidata, što je rekordan broj do sada. Međutim, da li to ostavlja 'gorak okus u ustima' ako se uzme u obzir da nema 'ostalih', jer nije implementirana presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić i Finci protiv BiH'?

U zadnjoj fazi pregovora sam učestvovao kao predsjednik stranke i žao mi je što nije došlo do dogovora. Mislim da odmah nakon izbora moramo nastaviti raditi na tome. Ti prioriteti će ostati kao obaveza BiH, presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić i Finci', mehanizam i koordinacije su nešto što moramo riješiti, moramo otkloniti diskriminaciju. To je imperativ, moramo dati istu šansu svakom čovjeku u BiH. Moramo inače prihvatiti da će svi ovi procesi biti mnogo teži i zahtjevniji ako ne bude evropskog puta. Ti procesi nemaju alternativu.

Želimo da postanemo dio stabilnog i demokratskog svijeta i da te potencijale realiziramo u BiH, a ne da moramo otići vani da bi u bilo kojem segmentu bili valorizirani. Vrijeme je da sve naše identitete, nacionalne, vjerske, individualne usmjerimo i pretvorimo u novi civilizacijski pristup i prednost BiH koji ovaj prostor može učiniti poželjnim i rijetkim u svijetu. Želim misliti i vjerovati da je to tako. Sav iskorak koji je napravljen je u funkciji toga, a ne osobnog pozicioniranja. Bez obzira koliko je kandidata, vjerujem da će građani znati prepoznati ko šalje poruke, koje su to vrste preporuka i da temeljem uvida u to donesu svoju odluku kome da daju glas. Izbori su ključ svega, izbori su put za promjene. Mislim da više ne bi smjeli dozvoliti da u toj šumi kandidata ne dobiju podršku oni koji to žele istinski i imaju snage, volje i kapacitet da ovu zemlju pokrenu naprijed, a ne da je drže kao vlastitog taoca da bi oni servisirali sebe i svoje podanike.

Građani su ogorčeni, jer se svake četiri godine nadaju nečemu boljem, a postaje sve gore. Mnogi ne žele izaći na izbore, jer misle da se ništa neće promijeniti. Žele bolji život i promjene, ali su izgubili povjerenje. Jesu li izbori put za bolje sutra u BiH?

Moja ključna poruka je da moramo izaći iz te kvadrature kruga. Slogan kojim ću voditi kampanju se naslanja na slogan od prije četiri godine. Temeljni je "Ovo je naša zemlja", a na to se naslanja "Podvucimo crtu" na manipulacije, negativnosti, sukobe, ratove, izbjegavanja odgovornosti, bježanja od institucionalnog pristupa i traženje odgovora samo u vlastitim uskim redovima. Ako želimo bolje, to nakon izbora mora ostati prošlost. Ako i dalje bude matrica "Svi su isti" i "Ništa ne možemo promijeniti", onda je to alibi i i direktan vjetar u leđa postojećim negativnim politikama i igračima. Zato su izbori i glas najjače oružje koje čovjek ima. Pozivam sve građane da izađu na izbore. Građani imaju moć, a moć je u olovci i zaokruživanju kandidata i opcije koji su spremni naći iskorak iz te kvadrature kruga. Vrijeme je da to probijemo, a probijanje treba izvršiti na vrhu. Tu počinje ozdravljenje i put ka promjenama. Odgovorno tvrdim da na ovim izborima ima kandidata koji mogu pokrenuti ovu zemlju naprijed i ne bi smjeli propustiti taj historijski trenutak.

Kako komentirate činjenicu da ste veoma popularni među Bošnjacima, da cijene Vaš rad i pripadnici drugih naroda?

Putujući i komunicirajući sa ljudima u cijeloj BiH, u ratnim i postratnim godinama sam putovao i dijelio sudbinu ljudi sa ovih prostora i mislim da se sada zaokružila slika ljudi iz javnog života, pa tako i o meni. Sretan sam i ponosan što je ta slika uglavnom pozitivna, Bogu zahvalan, što imam takvu vrstu satisfakcije i što ljudi daju podršku u vrijeme kada je politika nepoželjna. Posebno sam sretan što to nije samo unutra hrvatskog biračkog tijela, već što je taj pristup prihvatljiv i pripadnicima drugih naroda i Bošnjacima koji na svoj način imaju izgrađen odnos prema Bosni i Hercegovini.

Sigurno da u mom angažmanu, zalaganjem za multietničku, funkcionalnu, pravednu, demokratsku BiH prepoznaju jednu vrstu iskrenosti i vjerujem da ta potpora dolazi isključivo iz tih razloga, iskrenih političkih, a ne iz nekih manipulativnih kao što mnogi žele. Budućnost je u političkim odnosima i međusobnoj komunikaciji koja će moći nadilaziti i etničke i entitetske crte, ali neće značiti odricanje naših posebnosti koje svako od nas ima i kao individua, ali i kao pripadnik nekog kolektiviteta. Ja vjerujem u takvu buduću dimenziju odnosa i takvu istinsku BiH. Taj pozitivan program ljudi prepoznaju.

S obzirom na dosadašnje rezultate Ankete koju provodi Klix.ba, Vi ubjedljivo vodite ispred Dragana Čovića, Živka Budimira i Ante Popovića. Koliko Vam to znači, jer govori da već sada imate mnogo veću podršku nego ostali kandidati?

Sigurno da nije nevažno. Postoje mnoga istraživanja kojima se često manipulira, jer se želi stvoriti određena vrsta prednosti u pozicioniranju pred biračkim tijelom. Sigurno da je važno da mjesec dana prije izbora vidite da to što radite ima podršku ljudi koji daju svoj direktan glas. Vjerujem da je ovo što radi Klix, nevezano za Anketu, veoma značajno. Rezultati i ono što se može pročitati na najčitanijem portalu u BiH je veoma ohrabrujuće i motivirajuće, ali mi daje i odgovornost da nastavim u tom smjeru do konca, do glasova birača. Treba učiniti sve da se taj pozitivan trend nastavi i uvjerava me da je kampanja koju sam radio sa mojim saradnicima, a to je pozitivna kampanja, nuđenje rješenja, polaženje od sebe, evropska budućnost, vjera u ovu zemlju, vjera u mlade i obrazovanje ljude, pokretanje resursa ove zemlje, podvlačenje crte pod konflikte u ciklusima i mislim da je to definitivno nešto čime bi svi trebali biti okupirani kao preduvjet da krenemo u rješavanje nagomilanih egzistencijalnih problema ljudi u svim krajevima BiH.

S kim biste voljeli surađivati u naredne četiri godine? Kome dajete prednost od kandidata za bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva?

Nisam do sada spominjao imena. Volio bih da to budu ljudi od dijaloga, ljudi jedne politike uvažavanja, ljudi koji su spremni da kompromis i dogovor pretvore u korist, a ne slabost za ovu zemlju. Želim da to budu ljudi koji će biti spremni zakoračiti u prostor cijele BiH, u evroatlanski prostor, prostor sigurnosti, a ne nestabilnosti i ljudi koji će biti spremni preuzeti odgovornost za individualni pristup i da jednom uvedemo kulturu da rezultat i mjerilo mora biti kriterij opstanka na nekoj funkciji, a ne da neko drugi uvijek bude kriv.

Želim da to budu ljudi koji mogu pokrenuti inicijativu da se vlade i parlamentarne većine formiraju temeljem određenih programskih principa i kriterija, a ne temeljem podjele fotelja i javnog kolača i vrlo netransparentnog djelovanja. Ako bi to uspjeli nagovijestiti, to bi bio početak zaustavljanja jednog institucionalnog kaosa i zato smatramo izbore za Predsjedništvo krucijalne za otvaranje jedne nove stranice uopće u BiH.

Gdje vidite Bosnu i Hercegovinu u narednih 10 godina? Hoće li nam biti bolje?

Moja ključna poruka je, ne da je moguće, nego da će biti evropska BiH. Moramo vjerovati, moramo živjeti taj pristup i moramo biti vjerodostojni u tome. Nepodnošljiva lakoća odricanja od vlastitih prostora, zavičaja, domova je nešto što mora biti stavljeno ad acta. Ne moramo svi biti otvoreni i pluralni i odlaziti iz ove zemlje. Adresa treba biti ovdje, a trebamo biti otvoreni i za druge. Moramo spoznati da trebamo sami sebe poštovati da bi nas drugi poštovali. Ako budemo imali takav pristup, neće nam trebati 10 godina da vidimo pozitivne rezultate tog novog odnosa i promjene koja mora uslijediti. Ja sam uvjeren da će taj pozitivan odnos pobijediti već na ovim izborima. Ne želim spekulirati o nekim negativnim obrascima kojima drugi spekuliraju, jer je vrijeme da tu gubitničku priču izbrišemo iz glava ljudi, iz percepcija i iz načina komunikacije u BiH. Koliko god sad to izgledalo zahtjevno da krenemo sa pozitivnim odnosom među nama samima, to je pretpostavka da možemo ostajati ovdje kao dio sređenog prostora i onda ne da neće biti mira i stabilnosti, nego u čitavoj Evropi dok se ovaj proces u cjelosti ne integrira i stabilizira u širem kontekstu. To je taj put koji zagovaram i koji bi svi trebali podržati i dati doprinos da on preovlada na ovim izborima.

Vjerujete li u pobjedu?

Vjerujem u ono što radim i vjerujem u podršku koji dobivam. To je ohrabrujuće, a na meni je odgovornost da nastavim djelovati pozitivno. Ja se nadam da će to biti prepoznato na način da takav pristup, ne samo u kandidaturi za Predsjedništvo, nego i za druge nivoe vlasti, posebno zakonodavnoj, dođe do prevlasti pozitivnog pristupa i pristupa kompetencija, znanja, odgovornosti, projekata, prijedloga, a ne samo blokada, zloupotrebe institucija i vremena i gubljenja mnogih prilika koje smo propustili. Kada sam se kandidirao nisam kalkulirao sa rezultatom i nikada nisam rekao da ću dobiti toliko i toliko glasova. Ne bih nikad izdržao ovu utakmicu da čvrsto ne vjerujem u ove vrijednosti i to mi daje snagu i energiju i sigurno da mnogu ohrabren ući u završnicu izborne kampanje, a neka birači odluče. Poštovat ćemo volju birača.