{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Majske poplave su promijenile svijest ljudi o gradnji pored rijeka

1.3.2015. u 21:07
5
59
Majske poplave su promijenile svijest ljudi o gradnji pored rijeka
5
Bliži nam se proljeće i dok mnogi u našoj zemlji strahuju od padavina i otapanja snijega, iz Federalne uprave Civilne zaštite upozoravaju na društvenu odgovornost.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


Fahrudin Solak, direktor FUCZ, ističe spremnost i dobru pripremljenost spasilačkih službi.

"Opremu bukvalno nismo ni zapakovali, pregledaju se pumpe, provjeravaju odvodni i dovodni kanali, obavljaju radovi na rijekama i vodi se računa da se ne bi usporile akumulacije", kazao je Solak za Klix.ba.

Kad je riječ o odnosu građana prema gradnji pored riječnih tokova, on poručuje da se nakon katastrofalnih majskih poplava taj odnos znatno promijenio.

"Većina građana je postala svjesna da ne mogu graditi sve one objekte koje su gradili na obalama rijeka. Općine i strukture civilne zaštite su u skladu sa svojim budžetima i mogućnostima na sanaciji uradile što su mogle. To naravno nije dovoljno, stalno se dešavaju i odroni i klizanje tla prema rijekama, smanjujemo profil korita, a onda se dešava da, samim tim što smo zemlja koja je tako uređena, da bismo recimo produbili jedno korito, moramo iz njega izvaditi pijesak, a kod nas se pojavljuje problem - općina hoće da izvadi pijesak, a kanton joj ispostavi fakturu, ili obrnuto, zavisno ko gazduje", kazao je Solak i dodao da službe civilne zaštite i pored tih problema uspijevaju u svom radu.

Svako proljeće donosi obilnije padavine koje uz otapanje snijega mogu donijeti velike nevolje.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


"Primijetili smo da, pored velikih rijeka, kojih puno protiče kroz BiH, poseban problem predstavljaju bujične vode, sa brda, planina i uzvišenja, jer ta velika količina vode dolazi brzo, napravi veliku štetu i kako dođe, tako i ode. Potok koji je 11 mjeseci u godini bio suh u jednom danu nabuja i napravi veliki problem, naprimjer Rakovički potok, Jošanički potok, zatim potoci u Srebreniku, pa kroz cijelu Tuzlu...", izjavio je direktor FUCZ.

Ipak, iako je priroda nepredvidiva, ljudi dodatno pogoršavaju situaciju vlastitim građevinskim intervencijama, sužavajući korita potoka da bi dobili neke druge sadržaje u blizini svog doma.

"Velike rijeke su pod nadzorom i imamo konstantna mjerenja, tako da na vrijeme možemo alarmirati stanovništvo, ali mali potočići stvaraju velike poteškoće domaćinstvima", dodao je naš sagovornik.

Kada je riječ o klizištima, ona su specifična pojava i puno novih se pojavilo u proteklom periodu.

Solak ističe da je potrebna posebna analiza i studija da bi se utvrdilo da li je neko pomjeranje tla klizište.

Kuća na klizištu (Foto: Arhiv/FENA)
Kuća na klizištu (Foto: Arhiv/FENA)


"Postoje odroni, kao i obična slijeganja zemlje, a mi smo svako pomjeranje tla okarakterisali kao klizište. To tako ne može. U razgovoru sa stručnjacima - geolozima, geotehničarima, hidrolozima, građevincima... zaključili smo da je to kompleksna pojava i ne postoji model koji bi vrijedio za njihovo rješavanje. Svakako treba utvrditi koliki je obim klizišta i na koji način se može stabilizovati. Sama sanacija je izuzetno skup, mučan i dug posao. U Svrakama u okolini Sarajeva već šest-sedam mjeseci se sanira klizište, a još samo Bog zna koliko će to dugo trajati", izjavio je Solak. "Dakle, problem je naprasno pojavljivanje klizišta na mjestima gdje se nikad nisu pojavljivala, gdje su kuće građene po 100-200 godina i živjele generacije ljudi. A to je specifičnost padina, uz njih se može izgraditi hiljadu kuća, a kod hiljadu prve na većoj kiši klizne cijela padina. To je posebno izraženo u velikim sredinama kao što su Sarajevo, Tuzla i Zenica, a posebno u neistraženom području".

Posavjetovao je sve one koji misle praviti kuće da ih prave tamo gdje je to dozvoljeno, a one koji su već izgradili kuće da izvrše preventivnu analizu zemljišta.

"Istina, mi imamo problem i sa firmama koje izdaju ateste, elaborate ispitivanja i certifikate, pa tako jedna firma kaže da se ne smije graditi na cijelom jednom lokalitetu jer je tu klizište, a druga firma izda potvrdu da se na jednoj parceli može graditi, a nema nikakve odgovornosti. Ista je situacija i u vodnom pojasu. Lijepo je ljeti boraviti kraj vode, ali predmet sa nekog objekta može ugroziti spasioca 200 metara nizvodno. Moramo prije svega biti društveno odgovorni, a civilna zaštita će u skladu sa svojim mogućnostima reagovati i biti na usluzi građanima", poručio je na kraju Solak.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: