FOTO / Majke ubijenih vojnika iz Azerbejdžana i Armenije u posjeti BiH
Generalni sekretar Međunarodne federacije za ljudska prava Artak Kirakosyan rekao je da se u BiH nalazi već treći put i da se ovdje nalazio sa nekim organizacijama.
"Znamo da je problem, pogotovo Srebrenice, ogroman problem za BiH", dodao je on.
Šef odjeljenja za edukaciju iz ljudskih prava u Helsinškom komitetu Norveške Enver Đuliman rekao je da ovaj program ima za cilj da okupi majke i udovice ubijenih vojnika i civila u pograničnim sukobima između Armenije i Azerbejdžana na području južnog Kavkaza.
"Tamo je rat službeno završen 1994. godine, međutim, ovo pogranično ubijanje u kojem je od tada do danas poginulo oko 300 ljudi na svakoj strani služi za održavanje rata u životu. Dakle, cilj projekta je da majke i udovice sa obje strane pokušaju da osvijetle ovaj problem u društvu i da osvijeste političare u dvije zemlje da se prestane sa tim snajperskim ubijanjima na granici", istakao je Đuliman.
Predsjednica Asocijacije za zaštitu prava žena Azerbejdžana Dilara Irfan Efendiyeva istakla je da su došle u BiH u misiji uspostavljanja dijaloga između majki Azerbejdžana i Armenije koji bi trebao dovesti do zaustavljanja objavljenog rata i besmislenog ubijanja ljudi na granici.
"Ovo je prvi put da sam u BiH i izuzetno mi se dopada ovdje. Iako mi je prvi put moram reći da dugo pratim i poznajem situaciju u BiH i zajedno smo i mi u Azerbejdžanu pratili tragediju Srebrenice. Ovdje smo da pokažemo i osvijetlimo naše zajedničke probleme, ali i da vidimo probleme u kojima se nalaze organizacije, žene, majke u BiH koje su slične nama", dodala je ona.
"Nikad ne bih poželjela smrt dijetu osobe koja je snajperom ubila moje dijete. Ne želim da ikad i bilo gdje ijedno dijete bude ubijeno", dodala je ona.
Stručna saradnica Instituta za istraživanje zločina i projekt menadžer Udruženja roditelja ubijene djece Zilha Mastalić-Košuta podsjetila je da je u februaru ove godine jedna grupa iz BiH bila u posjeti Kavkazu, u Armeniji, Azerbejdžanu i Gruziji.
"Obišli smo svaku zemlju i vidjeli smo probleme koji su tamo prisutni, ljudi pate i danas se ubijaju, naročito u pograničnim područjima i oko područja Nagorno Karabaha gdje situacija još nije riješena, iako je mir potpisan 1994. godine", pojasnila je ona.
Mastalić-Košuta je dodala da su imali sastanke sa raznim organizacijama i udruženjima i istakla da BiH može biti dobar primjer za to područje s obzirom da smo imali sličnu situaciju od 1992. do 1995. godine.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
