Ulice su djelomično čiste, ali odvoz smeća predstavlja veliki problem. Neke od privatnih kuća još nisu očišćene, dok je u stambenim zgradama situacija bolja.
Voda u Maglaju još nije za piće. Građani ne smiju sijati povrće u svojim baštama. U voćnjacima trešnje i višnje su zrele, ali nejestive.
Otvorena je samo pokoja prodavnica, pekara, kladionica, banka i kafić, ali građani Maglaja kažu da je sve to urađeno "nasilu".
Budući da nastupaju visoke ljetnje temperature, Maglajlije strahuju od zaraznih bolesti. Unatoč zaprašivanju, najezda komaraca je veliki problem, a pojedini stanovnici kažu da iako trenutno nema epidemije, ne znači da je neće biti.
Na ulicama grada nema ni pasa i ni mačaka. Ne čuje se zvuk školskog zvona i graja djece, jer su škole zatvorene. Nema ni šahtova od kanalizacije, jer ih je voda odnijela. Građani strahuju da lože poplavljena drva, jer se boje zaraza.
Maglajlije se mjesec dana bore s prljavštinom i smećem. Umorni su, pod stresom i već pomalo odustaju od svega žaleći se da oporavak ide presporo.
"Nestaje one sloge i riječi nek' je živa glava, jer valja živjeti i dalje", kazao je jedan stanovnik Maglaja.
Više od 2.800 stanovnika u Maglaju je ostalo bez posla, a za to vrijeme računi za komunalije redovno pristižu pa čak i za tehničku vodu kojom se peru stambeni i poslovni objekti.
Ekipi Agencije FENA Senada Husaković je rekla da ona i njeni sugrađani nemaju odgovor na pitanje kako dalje.
"Dolazili su ljudi iz svih dijelova BiH i pomagali su nam. Zahvaljujući njima niko nije stradao i niko nije ostao gladan i mi smo im do kraja života zahvalni na tome. Ali šta sada? Ko će nam popraviti podove, vrata i prozore? Mi sami to ne možemo, a ne može ni narod, jer su oni već uradili svoje. Vrijeme je da se vlast uključi", kazala je Husaković.
Svi pokušavaju ostati normalni i pri zdravom razumu, radovati se zasađenom cvijeću u parku i ružama koje ni poplava nije mogla uništiti, jer ih to podsjeća na neka sretnija vremena kojih nisu bili ni svjesni.
"Frizerka Emina je počela šišati, ako ništa, tome se radujem. Skinut ću masku i otići na frizuru", kazala je u namjeri da relaksira vlastitu i situaciju svojih komšija Husaković.
Prirodna katastrofa je zadesila Maglaj od 14. maja. Poplavljeni su 1.482 kuće, 273 stana, a iseljene su 5.343 osobe. U klizištima je uništena 91 kuća. Oštećena su 1.872 stambena objekta te 296 privrednih objekata. Onesposobljeno je ili uništeno oko 6.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, 5.000 hektara plasteničke proizvodnje zajedno s plastenicima, 78 hektara nasada voća i 50 hektara šumskog zemljišta. Uginula su 43 grla stoke, 25 grla svinja, 50 grla ovaca i koza te 3.120 peradi.
