Magla dugogodišnji nerješiv problem Sarajevskog aerodroma

Slična situacija je i u Beogradu. Aerodrom je opremljen za rad u zimskim uslovima, a 2008. godine je dobio certifikat koji potvrđuje da oprema Agencije za kontrolu letenja i beogradskog aerodroma, poznatija kao Kategorija IIIb, omogućava slijetanje i polijetanje u uslovima izuzetno smanjene vidljivosti, odnosno avioni mogu da slijeću pri horizontalnoj vidljivosti duž piste do 75 metara i vertikalnoj vidljivosti od samo 15 metara.

"Pista na beogradskom aerodromu, zahvaljujući toj opremi, u posljednjih šest sezona nije bila zatvorena nijednog trenutka zbog magle, kao ni zbog sniježnih padavina", rečeno je na beogradskom aerodromu za AA.

Prema riječima eksperta za civilnu avijaciju Omera Kulića, samo slijetanje na sve aerodrome koji se nalaze u uvalama i oko kojih su brda, je veoma komplikovano i bez dodatnog otežavanja vjetrova ili magle. Sarajevski aerodrom je veoma zahtjevan sam po sebi, a kada se tome doda element magle, to dodatno usložnjava situaciju.

"U posljednjoj fazi leta, pilot mora da vidi pistu da bi mogao sletjeti. Mi smo u posljednje tri godine napravili veliki pomak i nove procedure, tako da smo povećali vidljivost", pojasnio je Kulić.

Na aerodromima koji se nalaze u ravnici, poput onih u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, minimum vidljivosti može biti smanjen čak i na ispod 100 metara, dodao je Kulić.

Savremeni avioni mogu sami sletjeti

Savremeni avioni tako, sa autopilotom, mogu sami sletjeti na pistu, što na aerodromu u Sarajevu nije slučaj. Kulić je kazao kako je meteorološka nepogoda koja je pogodila Sarajevo, a usljed koje je aerodrom bio zatvoren pet dana, nešto što se rijetko dešava i na šta se ne može utjecati.

"Svojevremeno su postojale neke ideje koje nisu bile realne, da se napravi izmještanje Sarajevskog aerodroma na neke druge lokacije, poput Romanije. To je veoma nerealno, jer se lokacija aerodroma vezuje sa udaljenošću od mjesta stanovanja potencijalnih putnika. Ukoliko ih udaljite na 30 kilometara odavde, izgubi se smisao za neke destinacije. Aerodrom je jedan veoma skup projekt i njega samo država može napraviti. Sarajevo geografski nema uslova nigdje na drugom mjestu da se napravi aerodrom, nego tu gdje jeste", naglasio je Kulić.

On je dodao da je u ratnom periodu započeta izgradnja aerodroma u Visokom, no da ni to nije moguće, zbog navigacione pozicije gdje ne mogu sletati veliki avioni.

Razvoj grada je opteretio Sarajevski aerodrom i on je limitiran u daljem razvoju, tvrdi profesor transporta i okoliša na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu Osman Lindov. Sarajevski aerodrom je u protekloj godini imao povećanje operacija do 70 posto, a Lindov ističe kako je to jedan razvoj koji trenutni kapaciteti aerodroma neće moći izdržati.

"Mi bi morali izračunati koliko nas košta ta komunikacijska blokada glavnog grada, Sarajeva. Moramo razmišljati da nam ostane barem jedan vid prijevoza, ulaza u grad Sarajevo, ako hoćemo ozbiljno da razmišljamo o glavnom gradu. Može se i Sarajevski aerodrom opremiti adekvatnom opremom da smanji barem broj dana koliko ne radi zbog magle", pojasnio je Lindov.

Pomoćni aerodrom

BiH nema rezervni aerodrom, jer Sarajevski aerodrom ima najveću kategoriju. Moguće rješenje bila bi izgradnja pomoćnog aerodroma. Trenutno pojedine kompanije koriste aerodrom u Splitu, jer u BiH ne postoji aerodrom jednakih kvaliteta kao sarajevski.

"Problem aerodroma u Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci je problem njihove opreme i mogućnosti kod prihvatanja aviona koji slijeću u Sarajevo. Sarajevski aerodrom ima najveću kategoriju i to podrazumijeva rezervni aerodrom, koji treba imati približnu kategoriju poput sarajevskog", kazao je Lindov.

U danima kada su vremenski uslovi veoma nepovoljni, Sarajevo, pa i BiH, odsječena je od svijeta. Kulić je istakao kako se na tom polju ništa ne može napraviti, jer se na vremenske prilike ne može uticati.

"To što imamo, to je to. Ono što će se desiti u narednih deset godina biće vjerovatno završetk autoputa, barem prema sjeveru gdje je lakša dionica. Poslije toga ljudi će moći na taj način da se povežu i da idu negdje, ili da odu na aerodrome koji su u ravnici, poput onoga u Zagrebu. Minimum više ne možemo spuštati zbog geografskog položaja. Sarajevo ne može prihvatiti način slijetanja bez spoljne vidljivosti i što je tu je", naglasio je Kulić.

Transportna infrastruktura u BiH je veoma loša, a na tom polju ne postoji državna strategija. Lindov je podsjetio da je sad došlo i do zatvaranja graničnog prijelaza u željezničkom koridoru prema Pločama, što će doprinijeti još većem opterećenju ceste.

"To je ono što mi trenutno, kao država BiH, u transportnoj politici nemamo jasnu viziju, kako da stavimo transportnu infrastrukturu u smisao ekonomske politike. Bez transportne infrastrukture ne možemo se ekonomski razvijati. Izgradnja autoceste je preduslov za ekonomski razvoj. Transportna infrastruktura mora biti preteča svih drugih razvoja", poručio je Lindov.