"Već duži vremenski period mediji izvještavaju o ekspanziji različitih oblika ekstremizma na internetu, a posebno u komentarima na internet portalima i na društvenim mrežama, gdje se sve češće mogu vidjeti pozivi na ubistva, na međuetničke sukobe, ubijanja pripadnika manjinskih grupa, na nasilje i mržnju. Posebno kada su u pitanju društvene mreže, većina njihovih korisnika to radi ne krijući svoj identitet, pa čak o sebi nude i više podataka. S druge strane nismo obaviješteni o tome šta rade pravosudne i policijske strukture u vezi sa ovim pitanjem i nismo obaviješteni o njihovim konkretnim rezultatima, ukoliko postoje, a u vezi s preventivnim djelovanjem", kazao je Magazinović.
On je upozorio da tako haotična situacija i ogroman izljev mržnje na internetu mogu dovesti i do tragičnih posljedica.
"Također javnost nije obaviještena o kapacitetima policijskih struktura kako bi se suprotstavili tiraniji ekstrema i zaplašivanju javnosti koja je sve prisutnija, kao ni o načinima da građani sami pomognu, prije toga znajući da će njihov trud i građanska odgovornost imati konkretan rezultat. Smatram da bi, umjesto što se policija i tužilaštvo bave represijom nad medijima, što ilustruje nedavni slučaj pretresa redakcije portala Klix.ba, trebali svoju energiju maksimalno usmjeriti u pravcu preventivnog djelovanja nad ekstremistima koji pred njihovim očima, ali i očima svekolike javnosti, otvoreno pozivaju na nasilje i mrznju i stvaraju atmosferu straha i nesigurnosti", kazao je Magazinović.
Magazinović je od ministarstava tražio odgovor na pitanje da li je postojeća zakonska regulativa dostatna za konkretne aktivnosti u smjeru procesuiranja i kažnjavanja takvih pojava? Da li postoje neke aktivnosti koje se vode u smjeru izrade novih zakona, unapređenja postojećih i slično i kakvo je uopće mišljenje ministarstva o ovom problemu?
Tražio je i odgovor od Ministarstva sigurnosti u vezi s tim koje aktivnosti i koliko intenzivno se provode praćenja, procesuiranja i sprečavanja navedenih pojava i kakvi su konkretni rezultati.
Bariša Čolak, ministar pravde BiH, je odgovorio kako je činjenica da nijedan od četiri krivična zakona koji postoje u BiH nije propisao krivično djelo počinjeno iz mržnje putem interneta, ali da to nikako ne znači da ta krivična djela nisu kažnjiva.
Ona se mogu podvesti pod neku od inkriminacija koje su predviđene u sva četiri krivična zakona, objasnio je Čolak.
"Krivični zakon BiH to propisuje kao izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Dakle, to je kažnjivo. Vjerujem da će se u narednom periodu ovome posvetiti više pažnje", kazao je Čolak.
Magazinović je tražio da mu ministarstva dostave pismene odgovore i konkretne prijedloge šta će uraditi u vezi sa sankcionisanjem govora mržnje na internetu i pozivanju na ubistva.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
