Daleko od donošenja zakona
0

Lustracija u BiH nemoguća misija

Piše: Stevan Vukčević
Kada bi Zakon o lustraciji, koji je u Makedoniji počeo da se primjenjuje od 1. septembra prošle godine, bio usvojen u BiH, naišao bi na manje-više iste "dobrodošlice", od kojih bi prva bila međustranački i međunacionalni obračuni, smatraju funkcioneri vodećih političkih partija u BiH.

Visoki funkcioner HDZ BiH, Ivo Miro Jović kaže da se niko od političara ne osvrće na pravdu, već na politikanstvo pomoću kojeg se, smatra on, "i dalje pokušava graditi ova zemlja i to uz pomoć medija, a naročitio državnih".

"Ja govorim o ovom zakonu posljednjih deset godina, i nužna je potreba to uraditi. Na taj način će se napraviti preispitivanje prošlosti i puno moralnije ići u budućnost", kaže Jović.

Rajko Vasić, smatra da bi se takav zakon u BiH iskoristio za međunacionalne i međustranače obračune, te da se ništa kvalitetno neće dogoditi.

"Ispitivanjem koliko je ko učestvovao u nekom prošlom državnom sistemu bi se uništila drušvena i državna klima. Normalno je da je prošla država imala svoj sistem vlasti isto kao što i današnja država ima svoj", objašnjava Vasić, naglašavajući da bi provođenje takvog zakona donijelo samo neki trenutni trijumf za nekog političara.

Vasić naglašava da ako je jedan takav zakon neko evropsko dostignuće, nije nikakav problem da se takav zakon uvede i kod nas, ali ističe da BiH sada ima prečih problema od nečega takvog.

"To bi, kao i sve, otišlo u pravcu krvi i zla", zaključuje Vasić.

Edin Ramić, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS smatra da bi svaki zakon koji bi mogao postići kompromis i dogovor u BiH bio poželjan za usvajanje, ali da bi onakav akt što će dodatno iskomplikovati ionako komplikovanu situaciju.

"Mislim da bi taj zakon u Parlamentu BiH u ovom trenutku samo izazvao nepotrebne rasprave koje bi dodatno uslovile odnose u BiH", kaže Ramić.

On je napomenuo da bi usvajanje takvog zakona u parlamentu BiH automatski otvorio pitanje njegovog usvajanja na entitetskom nivou.

Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS objašnjava da je primjena lustracije jako važna za društa koja prelaze iz nedemokratskih režima u društva demokratije.

"Pokazalo se da ni mnogo manje pravne aktivnosti nisu realizovane. Postavlja se pitanje kako bi se taj zakon uopšte donio, kada znamo da u svim parlamentima u BiH sjede oni za koje postoje dokazi da su učestvovali u ratnim zločinima", istakao je Todorović.

On naglašava da je BiH veoma daleko od te priče, te da političari i danas koriste neke neprihvatljive zloupotrebe svog položaja.

"BiH nema snagu da uspostavi jedan pravedni sistem u kome bi oni što su počinili bilo kakva nedjela i zločine odgovarali za to", zaključio je Todorović.

Kada su u pitanju države u regionu, Todorović smatra da u većini tih država nije postojala unutrašnja snaga koja bi lustraciju provela u praksi, već je ta praksa služila za politiku obračuna sa neistomišljenicima.

Makedonska verzija Zakona o lustraciji propisuje da svi kandidati za službene državne dužnosti moraju proći istragu, kako bi se utvrdilo jesu li sarađivali s tajnim službama tokom komunističkog razdoblja, a vladini službenici su obavezni da do 30. septembra dostave Komisiji za verifikaciju činjenica ovjerene dokaze da nisu koristili dobijene informacije za napredovanje u karijeri.