{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Lovrenović: Stećci su bosanski i hercegovački i tu nema polemike

10.5.2013. u 13:29
0
34
Lovrenović: Stećci su bosanski i hercegovački i tu nema polemike
0
U prostorijama Filozofskog fakulteta u Sarajevu danas je promovirano treće, dopunjeno izdanje knjige "Stećci", čiji autor je prof. dr. Dubravko Lovrenović.
Interes naučne javnosti u BiH i susjednim zemljama bio je osnovni poticaj Lovrenoviću da ponovo izda knjigu koja se prvi put pojavila 2009. godine kao luksuzna fotomonografija.

Kao i sve u našoj zemlji, i stećci su predmet brojnih polemika o tome kojem nacionalnom korpusu pripadaju. No, vrsni poznavalac historije stećaka kaže da je odgovor na pitanje "Čiji su stećci?" veoma jednostavan:

"Stećci su bosanski i hercegovački i primarno srednjovjekovni. Oni i danas jesu, a uvijek će biti, potencijalni izazov za ljude ovog podneblja i sa svim svojim golemim simboličkim kapitalom koje sadrže, upravo kao bosanski i hercegovački. Dakle, izvan aktuelnih etno-nacionalnih matrica, da ih ljudi ovog podneblja ugrade u svoje identitete", kazao je Lovrenović.

Iako predstavljaju kulturno-historijsko blago naše zemlje, o stećcima se malo ko brine.

"Stećci rapidno propadaju pred našim očima. Država BiH obavezna je u najkraćem mogućem roku uspostaviti instituciju za zaštitu i istraživanje stećaka, koja će se brinuti za zaštitu ovog kulturnog naslijeđa", naglasio je Lovrenović.

Jedan od promotora, arheolog Mirsad Sijarić, kazao je da Lovrenović u knjizi "Stećci" spominje bitan proces i promjene u načinu sahranjivanja u 10. stoljeću.

"Vremenom se proces spaljivanja pokojnika promijenio u proces sahranjivanja. To znači da je došlo do kristijanizacije stanovništva u 10. stoljeću", rekao je Sijarić.

Najbolji dokaz toga jeste i pronalazak različitih vrsta priloga - pokretnog materijala u grobovima ispod stećaka. Obično je riječ o novcu koji se pokojnicima stavljao u usta, šaku ili je bio rasut po grobu.

"Druga karakteristika su staklene čaše u grobnicama i keramičke posude, koje su rijeđe. Čaše su stavljane sa desne strane lobanje, a u nekim grobnicama je izdubljeno ležište za njih. Nailazili smo i na ptičije kosti i pepeo te oružje", ispričao je Sijarić.

Dodao je da je u jednom dječijem grobu na području današnjeg Bugojna pronađen topuz.

"Zbog svega ovoga, autor govori o ritualima karakterističnim za pagansko kršćanstvo", rekao je Sijarić i dodao da je sačuvano 70.000 stećaka od kojih je mali broj istražen. Za primjer navodi nekropolu u Radimlji, gdje su od 150 do 200 stećaka istražena samo tri ili četiri.

Historičarka umjetnosti Ema Mazrak kazala je da profesor Lovrenović u svom istraživanju kreće iz sasvim drugih stajališta, odnosno od religijske problematike koja je prisutna na teritoriji Srednje Bosne.

Zanimljivo je što on stećke posmatra u širem, evropskom kontekstu.

"Profesor Lovrenović je napravio iskorak u tumačenju motiva sa stećaka, poimanju smrti, prizorima poput kola... Njegova obuhvatna studija, prema mom mišljenju, inicira dalje istraživače da rade specijalističke studije. Važno je da današnja tumačenja stećaka budu oslobođena nacionalnog predznaka, na čemu Lovrenović insistira", zaključila je Mazrak.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: