“Smatramo da su oni kao članovi Vrhovnog savjeta odbrane SRJ, uz Miloševića, Karadžića i Plavšićku, sudjelovali u udruženom zločinačkom poduhvatu i donosili odluke u vezi s rušenjem ustavnog poretka BiH i počinjenim ratnim zločinima”, rekao je Murat Tahirović, predsjednik Saveza, i dodao da se odluke odnose na pomoć Vojsci Republike Srpske (VRS).
Savez je, kako je naveo, uz prijave podnio i nekoliko zapisnika sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane, 500 stranica transkripata telefonskih razgovora Ćosića i Karadžića, kao i video-snimak Ćosićevih javnih istupa.
Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, u toku je suđenje u Haagu po optužnici koja ga tereti za genocid i druge zločine u BiH. Slobodan Milošević, bivši predsjednik Srbije i SRJ, preminuo je 2006. godine u Haagu, gdje mu je takođe suđeno za zločine. Biljana Plavšić, nekadašnja članica Predsjedništva Srpske Republike BiH, osuđena je na 11 godina zatvora, a 2009. je izašla na slobodu.
“Prijave smo podnijeli i protiv 36 inspektora i policajaca u srbijanskim logorima Mitrovo Polje (opština Aleksandrovac) i Šljivovica (opština Čajetina)”, kazao je Tahirović.
U Tužilaštvu BiH kažu da će izanalizirati dokumentaciju, ali napominju da je ulogu najviših funkcionera Srbije i Crne Gore već ispitao Haški tribunal i da je optužio osobe za koje je ocijenio da su odgovorne.
“Tribunal je procesuirao taj vrh vojne, civilne i policijske vlasti Srbije. Te osobe su bile predmet interesa Tribunala i svoj stav je rekao podignutim optužnicama. Teško da se može nešto novo dodati”, rekao je Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.
Grubešić je napomenuo da Tužilaštvo BiH ne procesuira najviše funkcionere, već uglavnom one koji su tokom rata imali srednji i niži nivo odgovornosti.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je prije skoro dvije godine od Tužilaštva BiH takođe zatražio pokretanje krivičnog postupka protiv Ćosića i Lilića.
